Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Štete od divlje svinje (Sus scrofa) na poljoprivrednim kulturama (CROSBI ID 533505)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Šprem, Nikica ; Treer, Tomislav ; Florijančić, Tihomir ; Safner, Roman Damage on agricultural crops caused by wild boar (Sus scrofa) / Štete od divlje svinje (Sus scrofa) na poljoprivrednim kulturama // 43. hrvatski i 3. međunarodni simpozij agronoma : Agroekologija ekološka poljoprivreda : zbornik sažetaka = 43nd Croatian & 3th International Symposium on Agriculture : Agroecology and ecological agriculture : book of abstracts / Pospišil, Milan (ur.). Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008. str. 205-206

Podaci o odgovornosti

Šprem, Nikica ; Treer, Tomislav ; Florijančić, Tihomir ; Safner, Roman

hrvatski

Štete od divlje svinje (Sus scrofa) na poljoprivrednim kulturama

Proteklih desetljeća se populacija divlje svinje povećala brojčano, a naseljava i sve veći geografski areal. Danas se divlja svinja smatra problematičnom vrstom zbog značajna ekonomskog utjecaja koji ima na poljoprivredu, jer joj populacija naglo raste. Osim toga, divlja svinja je široko rasprostranjeni svežder koji svojim rovanjem utječe na ekosistem uništavajući tlo pa potiče rast korova, onemogućava obnovu šuma i izaziva štete na kultiviranim površinama, te njene hranidbene navike izazivaju ekonomske i biološke probleme. Cilj ovog rada je pregled dostupne literature o štetama na poljoprivrednim kulturama. U nekim su zemljama, štete na usjevima znatne pa se tako u Poljskoj, 70% šteta pripisuje divljoj svinji. Na krumpiru i ostalim gomoljastim usjevima štete su znatnije nego na primjer, na grožđu. Od 1984. do 1992. kompenzacija za štete u Francuskoj povećala se sa 7, 5 na 18 milijuna eura. U mediteranskoj regiji Francuske, štete u vinogradarstvu su također porasle sa 110.125, 00 eura u 1978. na 463.340, 00 eura u 1997. Procijenjena šteta u proizvodnji u Pakistanu na usjevima šećerne trske je 11, 3%, kukuruzu 6, 7%, pšenici 3% a kikirikiju 0, 9% pa tako šteta na šećernoj trsci, pšenici i kukuruzu u US$ iznosi 7, 6 milijuna, dok je godišnja šteta na kikirikiju oko US$ 300.000. Nove plantaže kokosovog oraha, palmi uljarica, banana, manioke, batata u Indoneziji i jama u Indiji također su ugrožene od divlje svinje. Procjenjuje se da su podivljale svinje u Australiji uzrokom godišnjoj šteti od minimum sto milijuna australskih dolara, dok godišnja kompenzacija za uništene usjeve u mnogim zemljama dostiže stotine, tisuće, ponekad nekoliko milijuna US $. Za neutraliziranje takvih šteta koriste se uglavnom tri metode: pojačani odstrjel ; dodatna prihrana u šumama kako bi se divljač udaljila od poljoprivrednih površina ; ograđivanje kultiviranih površina električnim ogradama - « ; ; pastirima» ; ; .

Sus scrofa ; divlja svinja ; štete ; poljoprivredne kulture

nije evidentirano

engleski

Damage on agricultural crops caused by wild boar (Sus scrofa)

Proteklih desetljeća se populacija divlje svinje povećala brojčano, a naseljava i sve veći geografski areal. Danas se divlja svinja smatra problematičnom vrstom zbog značajna ekonomskog utjecaja koji ima na poljoprivredu, jer joj populacija naglo raste. Osim toga, divlja svinja je široko rasprostranjeni svežder koji svojim rovanjem utječe na ekosistem uništavajući tlo pa potiče rast korova, onemogućava obnovu šuma i izaziva štete na kultiviranim površinama, te njene hranidbene navike izazivaju ekonomske i biološke probleme. Cilj ovog rada je pregled dostupne literature o štetama na poljoprivrednim kulturama. U nekim su zemljama, štete na usjevima znatne pa se tako u Poljskoj, 70% šteta pripisuje divljoj svinji. Na krumpiru i ostalim gomoljastim usjevima štete su znatnije nego na primjer, na grožđu. Od 1984. do 1992. kompenzacija za štete u Francuskoj povećala se sa 7, 5 na 18 milijuna eura. U mediteranskoj regiji Francuske, štete u vinogradarstvu su također porasle sa 110.125, 00 eura u 1978. na 463.340, 00 eura u 1997. Procijenjena šteta u proizvodnji u Pakistanu na usjevima šećerne trske je 11, 3%, kukuruzu 6, 7%, pšenici 3% a kikirikiju 0, 9% pa tako šteta na šećernoj trsci, pšenici i kukuruzu u US$ iznosi 7, 6 milijuna, dok je godišnja šteta na kikirikiju oko US$ 300.000. Nove plantaže kokosovog oraha, palmi uljarica, banana, manioke, batata u Indoneziji i jama u Indiji također su ugrožene od divlje svinje. Procjenjuje se da su podivljale svinje u Australiji uzrokom godišnjoj šteti od minimum sto milijuna australskih dolara, dok godišnja kompenzacija za uništene usjeve u mnogim zemljama dostiže stotine, tisuće, ponekad nekoliko milijuna US $. Za neutraliziranje takvih šteta koriste se uglavnom tri metode: pojačani odstrjel ; dodatna prihrana u šumama kako bi se divljač udaljila od poljoprivrednih površina ; ograđivanje kultiviranih površina električnim ogradama - « ; ; pastirima» ; ; .

Sus scrofa ; wild boar ; damage ; agricultural crops

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

205-206.

2008.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

43. hrvatski i 3. međunarodni simpozij agronoma : Agroekologija ekološka poljoprivreda : zbornik sažetaka = 43nd Croatian & 3th International Symposium on Agriculture : Agroecology and ecological agriculture : book of abstracts

Pospišil, Milan

Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

978-953-6135-66-0

Podaci o skupu

Hrvatski simpozij agronoma (43 ; 2008) ; Međunarodni simpozij agronoma (3 ; 2008)

predavanje

18.02.2008-21.02.2008

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Biotehnologija, Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo