hrvatski

Socijalni aspekti organiziranih oblika sportske rekreacije

Način života u današnjem, globaliziranom društvu, nosi u sebi nekoliko proturječja. Veliki broj suvremenih dostignuća kao posljedica industrijalizacije i informatizacije ima zadaću olakšati svakodnevne tjelesne napore što pojednostavljuje i ubrzava proizvodne procese, no upravo time kvaliteta života postaje ozbiljno ugrožena. Čovjek si tehnološkim napretkom olakšava rad i skraćuje vrijeme provedeno na radnome mjestu, no pasivno provedenim slobodnim vremenom istovremeno ugrožava svoje zdravlje tj. kvalitetu i kvantitetu životnoga vijeka (Bartoluci & Žugić, 2004). Iako je potreba za kretanjem jedna od osnovnih ljudskih potreba, paradoks se nalazi u činjenici da se čovjek 21. stoljeća sve manje kreće a svoju svakodnevnicu sve više ispunjava « ; statičkim» ; aktivnostima. On sjedi na radnome mjestu ali i u slobodnom vremenu – u svome domu, pred televizorom ili za stolom. Zanemarujući time urođenu potrebu za kretanjem, današnje društvo postaje zaraženo hipokinezijom, pretvarajući čovjeka iz homo ludensa (bića igre) u „ sjedećeg“ čovjeka. Ubrzani životni tempo, hipokinezija i stres postaju glavne odlike suvremenog načina života što negativno utječe na sve razine društva te postaje ozbiljan društveni problem. Stoga bi na rješavanju ili barem ublažavanju ovih problema trebale zajedno raditi široke grupe stručnjaka, ne samo kineziolozi i medicinari, već i antropolozi, sociolozi i psiholozi. Organizirana društvena akcija „ pokretanja“ stanovništva očitovat će se kroz pozitivne učinke na sve društvene institucije.

slobodno vrijeme ; sportska rekreacija

nije evidentirano