hrvatski

Arheološko-konzervatorska istraživanja srednjovjekovnog burga Vrbovca u Klenovcu Humskom 2007. godine

U razdoblju od 14. do 25. svibnja te od 4. do 13. rujna 2007. godine Institut za arheologiju nastavio je sustavno arheološko-konzervatorsko istraživanje nalazišta Plemićki grad Vrbovec (Veliki Gradiš, Veliko Gradišće u Klenovcu kraj Huma na Sutli), poznatog temeljom povijesnih vrela u razdoblju od 1267. do 1497. godine (slika 1). Precizni arheološki radovi odvijali su se na prostoru pažljivo odabrane sonde u sjeverozapadnome dijelu lokaliteta uz zid SJ 062, na površini od 32m2, te na sjeveroistočnome dijelu lokaliteta (istočno od SJ 066, SJ 051 i SJ 050) na površini od 60m2. Cilj radova na zapadu bio je istražiti izgled temeljne stope zida SJ 062 radi završetka konzervatorskih radova na uglu burga pri spoju zidova SJ 062 i 064 i rekonstrukcije temeljne stope. Pri tome su u odabranoj sondi izvođeni precizni radovi s prosijavanjem ukupnog iskopanog materijala zbog složene stratigrafije te visokog značaja kulturnih slojeva. Sonda je istražena do živca i dala je značajna saznanja o najstarijim slojevima burga, međutim nije dobiven očekivani rezultat glede izgleda temeljne stope. Živac je ovdje bio visoko te je zid burga neposredno sjeo na njega i nije bilo potrebe dizanja više temeljne stope. Sonda na zapadu postavljena je unutar kvadranata □ A6 i □ A5, a iznosila je 4 m u smjeru zapad (padina) – istok (uz zid SJ 062), odnosno 2 m u smjeru S-J. Ustanovljeno je da se na ovoj površini izmjenjuju slojevi „ sterilne“ žute gline i kulturni slojevi s nalazima. Svi su slojevi vrlo tanki, ponegdje tek po 3 cm, a drugdje i po 15 cm, ovisno je li sloj očuvan na ravnoj površini ili pak na padini te je li na padini nestao, odnosno „ iscurio“ ili se baš suprotno zadebljao, ukoliko je kakav kamen niže zadržavao klizanje slojeva niz strminu. Prosječno možemo reći da su slojevi debljine 5-10 cm. Unutar njih zamijećeni su ostaci okomito zabijanih stupova. Ponekad su to stupovi kružnih presjeka, a ponekad grede kvadratičnih presjeka. Ukoliko su zamijećeni u gornjim slojevima, dimenzije su im veće, oblici kružni ili kvadratični, a ukoliko su zamijećeni u samome živcu, dimenzije su im puno manje i kružnog su oblika, daju dojam ubodenog kolca, odnosno možda zašiljenog vrha grede (slika 2). Činjenica je da se ovdje nalazila neka drvena konstrukcija te da su iz nekih razloga namjerno nanošeni slojevi žute gline na nataložene kulturne slojeve. Za objašnjenje te pojave potrebna su daljnja arheološka istraživanja. Na istoku su nastavljena iskopavanja na površini uz istočni obrambeni zid, odnosno njegove segmente SJ 066 i SJ 051. Ispod humusa SJ 001 naišlo se na nejednoliko očuvane slojeve. Kompletan materijal prosijavan je na situ. U slojevima su pronađeni ulomci keramičkih posuda, pećnjaka, rjeđe stakla te kovani željezni čavli i životinjske kosti, a vremenski pripadaju najmlađim fazama korištenja lokaliteta. Ovogodišnje istraživanje toga prostora definiralo je strukturu SJ 067 za koju se ranije smatralo da je potpornjak. Pokazalo se da se radi o zidu čiji gabarit i smjer nije još potpuno definiran. Otkriveno je i postojanje još jednoga zida koji smjerom (J-S) prati istočni bedemski plašt burga - SJ 167 (slika 3). Obavljeni su konzervatorski, odnosno konsolidacijski radovi na zidovima SJ 066 (dozidavanje i završna kapa), SJ 065 i SJ 055 (fugiranje lica, konsolidacija i završna kapa).

burg; 13.-15. st.; profana arhitektura; gotika; arheološka istraživanja; konzervacija arhitekture; Klenovec Humski; Hrvatsko zagorje

nije evidentirano