hrvatski

Učinak male doze gama-zračenja na aktivnost nekih enzima i koncentraciju bjelančevina u krvnoj plazmi tovnih pilića

Ozračivanje živih organizama velikim dozama ionizirajućeg zračenja može uzrokovati smrt ili tzv. kasne učinke tj. karcinome ili mutacije. O tome postoje brojni dokazi. Suprotno tome, male doze ionizirajućeg zračenja nemaju izravno vidljivi štetni učinak. Zbog manjkavosti podataka o učincima malih doza ionizirajućeg zračenja, biološki učinci takvih doza se procjenjuju ekstrapolacijom bioloških učinaka velikih doza. No, osim procjene štetnosti malih doza ionizirajućeg zračenja danas postoje rezultati koji ukazuju da male doze zračenja mogu djelovati i stimulirajuće na životne procese. Polazeći dakle od činjenice da u literaturi postoje malobrojni, nedovoljno potvrđeni i kontroverzni rezultati glede učinka male doze ionizacijskog zračenja na proizvodne procese u pilića, te gotovo da ne postoje podaci o učinaku malih doza ionizacijskog zračenja na biokemijske parametre u krvnoj plazmi pilića, istražen je učinak male doze gama-zračenja na koncentraciju ukupnih bjelančevina i bjelančevinastih frakcija (albumina, &#61537; -globulina, &#61538; -globulina i &#61543; -globulina) u krvnoj plazmi pilića izleženih iz ozračenih jaja, zatim na aktivnost AST, ALT, ACP, ALP, GGT i CK. Osim navedenih parametara istražen je učinak male doze gama-zračenja na valivost rasplodnih kokošijih jaja te na tjelesnu masu jednodnevnih pilića i pilića na kraju tova. Istraživanje je načinjeno na tovnim pilićima, izleženih iz rasplodnih kokošijih jaja ozračenih dozom od 0, 15 Gy gama-zračenja prije inkubacije, sedmog dana inkubacije i devetnaestog dana inkubacije jaja. Prije ozračivanja rasplodna su jaja (n=600) podjeljena u pokusnu (ozračena jaja) i kontrolnu (neozračena jaja) skupinu. Nakon leženja jaja, obje skupine pilića držane su u kaveznom sustavu. Temperatura i vlaga zraka u pokusnim prostorijama bila je odgovarajuća za uzrast životinja. Krv za analizu uzeta je 1, 3, 5, 7, 10, 20, 30. i 42. dana pokusa. Kao antikoagulans korišten je heparin. Koncentracija ukupnih bjelančevina određena je u skupnom uzorku krvne plazme pilića biuret-metodom na spektrofotometru RA-1000 (Technicon instruments corporation, Tarrytown, New york, USA) koristeći gotove komplete reagencija proizvođača Boeringer Mannheim GmbH. Bjelančavinaste frakcije određene su elektroforezom na trakicama geliranog celuloza acetata (Glob-Al Scan denzitometar). Aktivnost svih enzima određena je također u skupnom uzorku krvne plazme pilića spektrofotometrijski na analizatoru marke Olympus koristeći gotove komplete reagencija, a po preporuci Međunarodne federacije za kliničku kemiju (IFCC). Tjelesna masa pilića u tovu određivana je vaganjem pilića 1, 21, i 42. dana pokusa. Valivost kokošijih jaja izražena je kao postotak valivosti, a dobivena je omjerom broja izleženih pilića i ukupnog broja uloženih jaja u inkubator pomnožena sa 100. Za broj izleženih pilića korišten je ukupan broj izleženih pilića tj. vitalni, avitalni i kržljavi pilići. Rezultati načinjenih pokusa pokazali su da koncentracija ukupnih bjelančevina u krvnoj plazmi pilića ovisi o vremenu ozračivanja kokošijih jaja. Naime, koncentracija ukupnih bjelančevina u krvnoj plazmi pilića, izleženih iz jaja ozračenih 19. dana inkubacije dozom od 0, 15 Gy gama-zračenja bila je značajno povećana prvog dana tova dok je koncentracija ukupnih bjelančevina u krvnoj plazmi pilića, izleženih iz jaja ozračenih 7. dana inkubacije istom dozom zračenja, bila značajno smanjena tijekom prvog tjedna tova. Koncentracija ukupnih bjelančevina u pilića, izleženih iz jaja ozračenih prije inkubacije bila je također statistički značajno smanjena tijekom trećeg, sedmog i tridesetog dana tova, a značajno povećana petog dana tova. U pilića izleženih iz jaja ozračenih 19. dana inkubacije zabilježeno je povećanje koncentracija albumina i beta-globulina 1. dana pokusa, dok je u krvnoj pazmi pilića izleženih iz jaja ozračenih 7. dana inkubacije, zabilježeno značajno smanjenje koncentracije albumina 3. i 7. dana tova, te smanjenje koncentracije &#61537; 2-globulina, beta i gama-globulina 7. dana tova. Isto tako, u krvnoj pazmi pilića izleženih iz jaja ozračenih prije inkubacije zabilježeno je značajno smanjenje koncentracije albumina, &#61537; 2-globulina, beta i gama-globulina 7. dana tova. Rezultati aktivnost enzima u krvnoj plazmi pilića izleženih iz jaja ozračenih prije inkubacije pokazali su značajno smanjenje aktivnosti GGT prvog dana pokusa, odnosno značajno povećanje 5, 7. i 10. dana pokusa. U istom je pokusu zabilježen značajni porast aktivnosti AST 3. i 10. dana pokusa, aktivnosti ALT 10. dana pokusa, CK 7. i 42. dana pokusa i aktivnosti ALP i ACP 42. dana pokusa. Rezultati aktivnosti enzima u krvnoj plazmi pilića izleženih iz jaja ozračenih 7. dana inkubacije pokazali su značajno smanjenje aktivnosti GGT 3. i 7. dana pokusa, aktivnosti ACP 3, 5. i 10. dan pokusa te aktivnosti ALT i AST 20. dana pokusa. Pored smanjenja aktivnosti, ALT i AST su pokazali značajno povećanje aktivnosti 10. dana pokusa. Aktivnosti CK i ALP u krvnoj plazmi pilića u istom pokusu, nisu pokazali nikakve značajne razlike među skupinama tijekom cijelog razdoblja tova. Rezultati aktivnosti enzima u krvnoj plazmi pilića izleženih iz jaja ozračenih 19. dana inkubacije pokazali su značajan porast aktivnosti GGT 20. dana tova i aktivnosti ALT 5. i 42. dana tova, odnosno značajan pad aktivnosti ALP 7. i 30. dana tova. Istodobno je aktivnost ACP u krvnoj plazmi istih pilića bila značajno smanjena 1. i 7. dana, a značajno povećana 5. dana tova. Aktivnosti AST i CK nisu se, međutim, tijekom cijelog tova statistički značajno mijenjale. Rezultati istraživanja valivosti kokošijih jaja pokazali su da je valivost kokošijih jaja u sva tri pokusa bila povećana nakon ozračivanja jaja dozom od 0, 15 Gy gama-zračenja. Tjelesna masa jednodnevnih pokusnih pilića bila je također povećana kad su kokošija jaja bila ozračena dozom od 0, 15 Gy gama-zračenja 7. i 19. dana inkubacije. Na kraju tova prosječna tjelesna masa pilića izleženih iz ozračenih jaja u odnosu na prosječnu tjelesnu masu kontrolnih pilića bila je značajno veća (P<0, 01) kad su kokošija jaja ozračena prije inkubacije, odnosno tjelesna masa pokusnih pilića bila je veća 36, 26 g kad su kokošija jaja ozračena 7. dana inkubacije. U tećem pokusu kad su kokošija jaja ozračena 19. dana inkubacije tjelesna masa pilića bila je smanjena na kraju tova u prosjeku za 61, 60 g. Na osnovi dobivenih rezultata može se zaključiti da koncentracija ukupnih bjelančevina, bjelančevinastih frakcija te aktivnost enzima u krvnoj plazmi pilića izleženih iz jaja ozračenih dozom od 0, 15 Gy gama-zračenja, ovisi o vremenu ozračivanja pilećih embrija tijekom inkubacije. S obzirom na vrijednosti istraživanih parametara poticajni učinak doze gama-zračenja od 0, 15 Gy najviše je izražen kad su jaja ozračena prije inkubacije i 19. dana inkubacije.

mala doza ionizirajućeg zračenja; tovni pilići; enzimi; ukupne bjelančevine; valivost; tjelesna masa

nije evidentirano