hrvatski

Komiški dikcionar - A

Komiški diokcionar naslov je rječnika komiškog govora za kojega je autor prikupljao građu četrdesetak godina bilježeći magnetofonom usmenu predaju starih Komižana. Rad započinje Prolegomenom Komiškom dikcionaru u kojoj autor govori o okolnostima nastanka ovog rječnika komiškog govora te razmatra pitanja o položaju malih jezika slijedeći sentence istaknutih pisaca o značaju jezika kao civilizacijeskog dobra ugrožena danas globalizacijskim procesima kao i stavove UNESCO-ve Deklaracije o kulturnom diverzitetu. Ovaj uvodni tekst upućuje na društveni i kulturni kontekst globalizacijskog društva unutar kojega postavlja pitanja o smislu fiksiranja jezika i njegovog leksika u vremenu definitivnog prekida usmene komunikacije među generacijama koja je jedina održavala kontinuitet kolektivnog pamćenja. U ovom prilogu sadržane su samo glose koje počinju vokalom A, m a ima ih ukupno 472. Od ukupnog broja glosa samo ih je devet idioglotskog podrijetla i to uglavnom uzvici, veznici i čestice. Pored koinonima, autor je bilježio i antroponime, toponime, zoonime, fitonime i izgovorno karakteristična geografska imena. U svom prikupljanju leksičke građe, autor je obuhvatio gotovo sva područja životne prakse Komiže, brojne tradicionalne zanate i umijeća, poljoprivredu, vinarstvo, vinogradarstvo, ribarstvo, međuljudske odnose, običaje, prostore eksterijera i interijera, ruralni i urbani okoliš, prirodne pojave, vremensku prognozu, itd. Posebnu je pažnju autor posvetio maritimnoj kulturi kao temelju egzistencije ove insularne organske zajednice. Upravo je taj segment ukupne kulture Komiže leksički najbogatiji, a i najsačuvaniji u ovom trenutku. U toj maritimnoj kulturnoj baštini Komiže autor je pronašao iznimno bogat izvor leksika naslijeđenog dobrim dijelom iz dalmatskog i južnoitalskog te venecijanskog i najšireg mediteranskog kulturnog i civilizacijskog kruga. Svaka je glosa gramatički opisana, značenje svake riječi prikazano je adekvatnim leksemom ili izrazom na standardnom hrvatskom jeziku, ili opisno, kada odgovarajuće riječi ili izraza u standardnom jeziku nije bilo.. Za pojedine riječi dato je više značenja, a za svako značenje ponuđen je jedan ili više primjera govora iz komiškog organskog idioma. Primjeri su uzimani mahom iz objavljenih tekstova autentičnog komiškog govora ili ih je, kada odgovarajućih primjera u zapisanim tekstovima nije bilo, ponudio autor kao izvorni govornik komiškog govora služeći se svojim bilješkama nastalim u dugogodišnjem straživanju ili pak samostalno kreirajući kontekst pojedinih riječi i izraza.

Komiža; otok; rječnik; dijalekt

nije evidentirano