hrvatski

Utjecaj žive kulture kvasca Saccharomyces cerevisiae1026 na proizvodnju i kakvoću mlijeka te neke biokemijske krvne pokazatelje mliječnih ovaca

Proveden je pokus kao bi se ispitao utjecaj tretmana kvascem (Saccharomyces cerevisiae) na količinu mlijeka, kemijski sastav mlijeka i biokemijske parametre mliječnih ovaca, hranjenih pašom i krmnom smjesom, tijekom strojne mužnje. U pokusu je korišteno 120 križanih mliječnih ovaca (istarska X istočno frizijska) smještenih na farmi i pašnjacima u okolici Tara. Iz cijelog stada (n = 420) je izdvojeno 60 multiparnih ovaca u prosjeku starih 3.5 godine i 60 životinja u prvoj laktaciji u prosjeku starih 1.5 godine. Ovce su prvog dana mužnje nasumično podijeljene u šest skupina po 20 životinja. Multiparne ovce su podijeljene u tri skupine koje su dobivale: 0, 3 i 6 g kvasca na dan (KS/M, YS3/M i YS6/M skupina) i primiparne su također podijeljene u tri skupine koje su dobivale : 0, 3 i 6 g kvasca na dan (KS/P, YS3/P i YS6/P skupina). Pokus je kod multiparnih ovaca trajao 140 dana dok je kod primiparnih trajao 80 dana. Tretman kvascem je značajno utjecao na količinu mlijeka tijekom mužnje. Kod multiparnih ovaca YS6/M skupina je imala značajno više količine mlijeka (P<0.05) u odnosu na KS/M skupinu tijekom cijele mužnje osim prvog dana. Nasuprot tome, YS3/M je imala značajno povećanje mlijeka (P<0.05) samo 40. i 120. tijekom jutarnje i večernje te 20., 40. i 120. dana ukupno. Kod primiparnih ovaca YS6/P skupina je imala značajno više mlijeka (P<0.05) 60. dan kod jutarnje mužnje, 20. dan kod večernje te 20. i 80. dan ukupno u odnosu na KS/P skupinu. Kod YS3/P tretman kvascem nije utjecao na količinu mlijeka. Kod multiparnih je ukupna količina proizvedenog mlijeka tijekom cijele mužnje kod pokusnih skupina bila veća za 8.1% kod YS3/M i 17.4% kod YS6/M u odnosu na KS/M skupinu. Kod primiparnih je povećanje iznosilo 1.0% kod YS3/P i 5.7% kod YS6/P u odnosu na KS/P skupinu. Tijekom pokusa postojala je visoka negativna korelacija (P<0.05) proizvodnje mlijeka i TVI kod multiparnih ovaca dok kod primiparnih korelacija nije bila značajna (P>0.05). Značajna pozitivna korelacija poboljšanja proizvodnje mlijeka YS6/M u odnosu na KS/M skupinu i TVI također je bila prisutna samo kod multiparnih ovaca. Tretman kvascem nije imao značajan utjecaj na mjerene tjelesne kondicije tijekom pokusa (P>0.05). Kultura kvasca je imala značajan utjecaj i na kemijski sastav mlijeka. Kod multiparnih ovaca YS6/M skupina je u odnosu na KS/M skupinu imala značajno veću količinu (P<0.05) korigiranog mlijeka tijekom cijele mužnje te masti i suhe tvari samo u središnjem razdoblju dok je razina uree u središnjem razdoblju bila značajno niža. Kvasac nije utjecao na kemijski sastav mlijeka YS3/M skupine osim u središnjem razdoblju kada je ta skupina imala značajno višu (P<0.05) razinu korigiranog mlijeka, mliječne masti i suhe tvari u odnosu na KS/M skupinu. Kod primiparnih ovaca YS6/P skupina je imala značajno veće (P<0.05) količine korigiranog mlijeka i mliječne masti u središnjem i završnom razdoblju mužnje te nižu razinu laktoze u središnjem razdoblju u odnosu na KS/P skupinu. Nasuprot tome kvasac nije značajno utjecao (P>0.05). niti na jedan parametar YS3/P skupine u odnosu na KS/P skupinu. Ukupna količina proizvedenih komponenti mlijeka je bila značajno veća (P<0.05) kod obje skupine multiparnih ovaca u odnosu na KS/M skupinu s time da je YS6/M skupina imala značajno veću količinu i od YS3/M skupine. Kod primiparnih ovaca YS6/P skupina je imala veću (P<0.05) količinu proizvedenog korigiranog mlijeka, masti i bjelančevine tijekom cijele mužnje u odnosu na KS/P skupinu dok je proizvodnja YS3/P skupine bila slična KS/P skupini. Metabolički pokazatelji su se također razlikovali između pojedinih skupina. Kod multiparnih ovaca obje pokusne skupine su imale značajno višu (P<0.05) razinu BHBA i numerički veću vrijednost glukoze (P<0.10) u odnosu na KS/M skupinu dok je YS6/M skupina još imala i značajno nižu razinu uree (P>0.05) i numerički višu (P<0.1) razinu triglicerida u odnosu na KS/M skupinu. Kod primiparnih ovaca je samo YS6/P skupina imala numerički nižu (P<0.1) vrijednost uree i višu BHBA u odnosu na KS/P skupinu. Na osnovi rezultata može se zaključiti kako je tretman živom kulturom kvasca Saccharomyces cerevisiae, u uvjetima našeg pokusa, imao značajan utjecaj na proizvodnju, kemijski sastav mlijeka i metaboličke pokazatelje mliječnih ovaca. Bazirano na znatnijim i konstantnijim rezultatima, možemo preporučiti korištenje žive kulture kvasca u obliku komercijalnog pripravka Yea Sacc&#174; u dozi od 6g/ovci/dnevno kao prikladnu za primjenu u terenskim uvjetima.

mliječna ovca; metabolički profil; mužnja; proizvodnja mlijeka; Saccharomyces cerevisiae

nije evidentirano