hrvatski

Nalazi kostiju špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus) iz Cerovačkih pećina

Iz « dvorane paleolitskog lovca» Gornje Cerovačke pećine površinski je nalaz sadržavao i životinjske koštane ostatke. Analizom kostiju na Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu potvrđeno je da se radi o ostacima špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus). Ukupan broj identificiranih uzoraka odnosno NISP (Number of Identified Specimens) iznosi 33. Uz jednu donju čeljust bez zuba, 4 vratna kralješka, 8 rebara i 3 fragmenta kostiju zdjelice, ostalih 17 fragmenata otpada na duge kosti ekstremiteta. Najmanji broj jedinki (MNI = Minimum Number od Individuals) iznosi tri, a dobiven je na temelju 3 distalne epifize lijevih nadlaktičnih kostiju (humerus) i 3 proksimalne epifize lijevih lakatnih kostiju (ulna) što ukazuje da su u istraživanom uzorku prisutne kosti najmanje tri jedinke. Na ventralnoj površini jednog kralješka vidljivi su urezi oštrim predmetom, a na nekoliko ostalih kostiju vidljivi su tragovi zuba, najvjerojatnoje pećinske hijene. Iz Donje Cerovačke pećine na analizu su dopremljene i tri sige u kojima su se nalazile kosti. Rendgenskom analizom pod različitim kondicijama nije se moglo razlučiti koje su kosti « zasigane» . Razbijanjem siga dobiveni su fragmenti nekoliko kostiju glave (donja čeljust, gornja čeljust s korjenom drugog molara, jagodična, suzna, nepčana, klinasta i sljepoočna kost), četiri tijela kralješka i tri rebra, za koje se pretpostavlja da pripadaju istoj jedinki. Izdvojeni su i dijelovi jedne lakatne kosti i jednog članka prsta.

Cerovačke pećine; špiljski medvjed; koštani fragmenti; morfološka analiza; tafonomija

Sažeci svih predavanja i posterskih priopćenja znanstvenog skupa "Arheološka istraživanja u Lici" i "Arheologija pećina i krša", održanog od 16-19. listopada 2007., nisu objavljeni u posebnom zborniku sa skupa, nego u redovnom broju Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva (br. 2, god. XXXIX/2007., UDK 902/904, ISSN 0352-177X)