hrvatski

Nacija kao izvor političkog legitimiteta

U tekstu se pomoću relevantnih teorija nacije i nacionalizma ukazuje na odnos između etničkog i nacionalnog identiteta. Prikazana je razlika između srednjovjekovnih kraljevstava i naroda kao etnosa i suvremenih nacija. Nacija je definirana kao socijalni konstrukt koji doduše nije nastao ni iz čega, nego na jasnim povijesnim pretpostavkama koje posjeduje narod kao etnos. Naglašeno je da osnovna razlika između etničke i nacionalne zajednice proizlazi iz činjenice da se suvremene nacije temelje na ideji o političkoj i pravnoj jednakosti svih njezinih članova te njezinoj funkciji konstituiranja i legitimiranja demokratskog poretka. Stoga su i nacije definirane kao moderne tvorbe koje imaju etničku osnovu, ali su modernizacijski procesi, osobito industrijalizacija i demokratizacija, bitne pretpostavke njihova nastanka. Prikazane su i osnovne značajke preporodnog nacionalizma 19. stoljeća koji polazi od pretpostavke da je cijeli svijet od svog iskona podijeljen na nacije, da su nacije, poput pojedinca, izvorno slobodne i da imaju pravo svoju slobodu ostvariti u vlastitoj državi. Ovo se smatralo pretpostavkom za razvoj skladnih odnosa između europskih nacija. Na kraju se ukazuje na funkciju preporodnog nacionalizma i suvremenog načela demokratskog političkog legitimiteta.

nacija, nacionalizam, preporodni nacionalizam, politički legitimitet, liberalizam, demokracija

nije evidentirano