hrvatski

Uloga medija u interkulturalnoj komunikaciji

Pođemo li od činjenice da je pojam multikulturalnog društva ključan za pristup interkulturalizmu, tada neka od obilježja multikulturalnih društava, poput kulturnog pluralizma i globalizacije izazvane novim tehnologijama u području informiranja i komunikacija snažno utječu na razvoj suvremenog interkulturalizma (Perotti, 1995). Promatrajući svijet u kontekstu Mc Luhanovog "globalnog sela" interkulturalizam, potaknut velikim migracijama i kontaktima s drugim kulturama, gospodarskom globalizacijom i razvojem komunikacijskih tehnologija, interkulturalnu komunikaciju stavlja u središte poslovnih, gospodarskih, znanstvenih i obrazovnih djelatnosti. S obzirom na činjenicu da je većina onoga što o manjinskim zajednicama naučimo u najvećem dijelu slučajeva proizvod medijski posredovane slike manjina i njihovih aktivnosti, mediji postaju ključni faktor u stvaranju klime boljeg razumijevanja manjinskih zajednica, ali i pokazatelj stupnja otvorenosti, demokratizacije i zrelosti društva. Preuzimajući ulogu posrednika između predstavnika manjinskih i većinskih zajednica mediji znatno utječu na percepciju, stav i mišljenje o pripadnicima nacionalnih i etničkih manjina. Rezultati međunarodnih istraživanja (Avraham, Wolfsfeld, Aburaiya, 2000) pokazali su da problematično (površno i u većini slučajeva negativno) medijsko predstavljanje nacionalnih manjina nije pojava samo u tranzicijskim zemljama, već da su slične pojave uočene u gotovo svim zemljama EU, dok nalazi istraživanja u Hrvatskoj (Kanižaj, Šalaj, 2005) ukazuju na postojanje politički dominantnih (Srbi, Bošnjaci, Talijani), politički marginaliziranih (Romi, Bugari, Slovaci, Poljaci i Makedonci) i kulturno dominantnih manjina (Židovi i Česi) . Kada je riječ o pristupu manjina medijima na prostoru Republike Hrvatske, može se govoriti o tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj, kroz pristup medijima na jezicima manjina i pristup medijima na jeziku većine koji imaju sadržaje namijenjene manjinskim zajednicama. S obzirom na stupanj slušanosi i čitanosti, lokalni mediji imaju značajan utjecaj na promoviranje manjinskih kultura i promicanje intekulturalne komunikacije na područjima koja pokrivaju. Pritom uređivačka politika lokalnih medija, koja u najvećem broju slučajeva ovisi o statusu osnivača (jedinice lokalne samouprave - lokalni informativni centri ili privatni sektor-privatne komercijalne radiopostaje) ima gotovo presudnu ulogu u načinu prezentiranja kulture manjinskih zajednica. Medijska slika Virovitičko-podravske županije s pet lokalnih radio postaja, dva županijska tjednika, i trima dnevnim novinama sa županijskim sadržajima zastupljenima na regionalnim stranicama pruža solidan medijski prostor za različite mogućnosti prezentiranja sadržaja vezanih za aktivnosti manjinskih zajednica. Mogućnost poticanja djelotvornije uloge medija u ostvarivanju interkulturalne komunikacije u velikoj mjeri ovisi o promicanju interkulturalne osjetljivosti stupanjem u ravnopravni kontakt s predstavnicima manjinskih zajednica i stjecanju interkulturalne kompetencije kroz usvajanje interkulturaknih stavova, znanja i vještina s ciljem boljeg razumijevanja, što nužno implicira potrebu cjeloživotnog interkulturalnog obrazovanja u svim područjima koja su vezana za pitanja odnosa većinske i manjinskih zajednica koje egzistiraju na području Virovitičko-podravske županije.

interkulturalna komunikacija; mediji; nacionalne manjine; interkulturalna osjetljivost

nije evidentirano