hrvatski

Govor na kušnji - Istraživanja govorenog diskursa: zamke i izazovi

Dijalektološka su se istraživanja zarana suočila s potrebom prikupljanja, zapisivanja i istraživanja govorenih tekstova. S druge pak strane jezikoslovna su razmatranja standardnoga jezika – u duhu europskim strukturalizmom snažno obilježenih pristupa jeziku – načelno nezainteresirana za bilo kakvu jezičnu realizaciju. Ipak, deskriptivna će se narav dijalektologije i govorena narav idioma koje ona proučava susretati s preskriptivnom standardologijom, i to u strukturalizmom jasno iscrtanoj mreži jezičnih razina na kojoj će podjednako počivati i (dijalektološki) jezični opisi i (standardno)jezični propisi. Međutim na američkom kontinentu drukčija je praksa: diskursne su analize primarno bile zaokupljene govorenim jezikom, jezikom u akciji, u (usmenoj) komunikaciji. Bez „ utega“ strukturalizma takvi će se pristupi jezičnoj djelatnosti naći na poprištu istraživačkog interesa znanstvenika različitih teorijskih provenijencija (lingvista i pragmalingvista, filozofa i kognitivnih znanstvenika, antropologa, sociologa, psihologa) – u čemu se prepoznaje i uzrok i posljedica činjenice da se jeziku pristupa kao iznimno kompleksnu fenomenu (jezična djelatnost kao društvena interakcija i kao proces, jezik u kontekstu). I ne samo američkim pragmalingvističkim, diskursnim iskustvima potaknuto zanimanje za sveukupnost ljudske jezične komunikacije (time i za tekst kao najkompleksniji jezični znak kojim se ta komunikacija i ostvaruje) dodaje nove zahtjeve jezikoslovnim istraživanjima. Partikularni se (i „ razmrvljeni“ ) opisi jezičnih činjenica (razina) pokazuju nedostatnima za puno razumijevanje jezika i njegove (funkcionalne) biti ; isključivanje se važna korpusa govorenih tekstova iz zone interesa jezikoslovaca – bilo standardologa bilo dijalektologa – prepoznaje kao ozbiljna manjkavost, podjednako kao i njihova načelna nezainteresiranost za aktualiziranu (funkcionalnu) rečenicu i tekst! Treba stoga propitati što sve govoreni diskurs nudi svojim istraživačima, odnosno što još može i treba biti predmet istraživanja novih i obuhvatnih višedisciplinarnih proučavanja ljudske jezične komunikacije. U takvim istraživanjima blijedi razdjelnica između dijalektoloških i standardoloških pristupa i tema jer se u središtu zanimanja i jednih i drugih nalazi – fenomen jezične djelatnosti!

govoreni diskurs, analiza diskursa, transkripcija govora, lingvistika teksta

nije evidentirano