hrvatski

Genotipske razlike u dinamici otpuštanja vode kod hibrida kukuruza

Kukuruz se u Hrvatskoj sije na 350-380 000 ha. Dugi niz godina ova proizvodnja bila je namijenjena gotovo isključivo za podmirenje potreba stočnog fonda u Republici Hrvatskoj, međutim u današnje vrijeme zbog više razloga pojavljuju se proizvođači koji zrnom kukuruza trguju, odnosno ono postaje roba na tržištu. Jedan od razloga je stagnacija ili pad broja grla stoke na nivou države a drugi razlog je okrupnjivanje posjeda gdje se u gotovo isključivo ratarskoj proizvodnji neminovno javlja višak zrna kukuruza. Zbog toga hibridi kukuruza koji u trenutku berbe imaju manju vlagu zrna postaju sve zanimljiviji – zbog ranijih rokova berbe, manjih troškova sušenja i u konačnici zbog većih prihoda po jedinici površine. Ovaj rad prikazuje genotipske razlike u otpuštanju vode kod hibrida kukuruza – u pokusu posijanom u Osijeku, sa 16 članova, po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja. Hibridi u pokusu su kreacije Poljoprivrednog instituta Osijek i Bc instituta Zagreb i pripadaju FAO skupini 400. Razina vlage u zrnu mjerena je 4 puta nakon nastupanja fiziološke zriobe – 15. 09., 22. 09., 29. 09. i 07. 10. 2006. godine. Na razini prosjeka cijelog pokusa vlaga zrna spustila se sa početnih 33, 0 % na 22, 6 % kod četvrte berbe, odnosno dinamika otpuštanja vlage bila je 0, 45 % po danu. Ako analiziramo hibride u pokusu – pad vlage kretao se od 8, 1 % do 13, 1 %, odnosno od 0, 37 do 0, 60 % po jednom danu. Gubitak vlage nije bio jednak u svim promatranim razdobljima. Razlike u vlazi između različitih rokova berbe bile su od 2, 6 % , preko 3.4 % do 4, 5 % - svakih sedam dana. Kod većine hibrida najbrži pad vlage zrna bio je u razdoblju između 29. 09. i 07. 10. 2006.

hibridi; kukuruz; otpuštanje vode; zrno

nije evidentirano