hrvatski

Benzojeva kiselina i saharin kao pomoćne tvari u lijekovima

Kao rezultat ovog rada iz provedenog ispitivanja može se doći do nekoliko korisnih zaključaka vezanih uz ispitivanje i korištenje benzoata i saharina kao pomoćnih tvari u farmaceutskoj industriji. 1. Metoda korištena za određivanje količine saharina i benzoata u tekućim farmaceutskim pripravcima pokazala je da zadovoljava zahtjevne kriterije bez obzira što je primarno razvijena i korištene u analitici hrane. 2. Utvrđene količine pomoćnih tvari koje prelaze preporučene koncentracije ukazuju na potrebu za strožom regulacijom uporabe pomoćnih tvari u farmaceutskoj industriji. S obzirom na područja medicine, a to su najčešće pedijatrija i gerijatrija, gdje se takvi preparati primjenjuju u terapeutske svrhe, potrebno je dodatno obratiti pozornost na primjenu i količinu korištenih pomoćnih tvari imajući u vidu veću osjetljivost populacije koja koristi takve pripravke (pedijatrija i gerijatrija). 3. Važno je usmjeriti se na razvoj zakona u Hrvatskoj kojim bi se odredile dopuštene količine ekscipijenasa u lijkovima. S obzirom da u našim zakonima ne postoje takvi propisi farmaceutska industrija se drži pravila iz priručnika Handbook of Pharmaceutical Excipients.

benzojeva kiselina; saharin; HPLC

nije evidentirano