hrvatski

Učinak liječenja debljine na smanjenje kardiovaskularnog rizika – neiskorištena mogućnost?

Suočeni smo s rastućom epidemijom debljine koja značajno povećava zdravstveni rizik. Stanje je potpuno nezadovoljavajuće, a mjere koje se poduzimaju su nedovoljne. INTER-HEART studija je pokazala da abdominalna pretilost predstavlja značajan čimbenik rizika za infarkt miokarda, a u drugim istraživanjima nađena je pozitivna korelacija između debljine i smrtnosti. Abdominalni tip pretilosti vodeća je značajka metaboličkog sindroma, aterogenog fenotipa s visokom prevalencijom, koji nosi visoki kardiovaskularni rizik. Debljina nesporno povećava pobol i smrtnost. No, je li korisno smršaviti? U bolesnika sa kroničnim zatajivanjem srca najbolje kumulativno preživljenje imaju preuhranjeni bolesnici, a najlošije pothranjeni. U poznatoj Framinghamskoj studiji stopa smrtnosti bila je najviša u bolesnika sa značajnim gubitkom tjelesne težine. Gubitak tjelesne težine može izazvati disfunkciju imunološkog sustava, povećati oksidativni stres, mobilizirati lipide i izazvati kolecistitis, pogoršati poremećaj hranjenja, dovesti do gubitka mišićne mase, osteoporoze, oslobađanja toksina s povećanim rizikom kancerogeneze i pojave drugih bolesti. Ipak, većina opservacijskih istraživanja nije uzimala u obzir namjernost gubitka tjelesne težine, odnosno gubitak tjelesne težine bio je povezan s prisutnošću bolesti. Stoga ovakva istraživanja moraju biti dizajnirana tako da uvažavaju namjernost gubitka tjelesne težine. Nekoliko takvih istraživanja pokazalo je jasne koristi od namjernog gubitka prekomjerne tjelesne težine: bolju homeostazu glukoze i prevenciju dijabetesa, smanjenje krvnog tlaka, oksidativnog stresa i proupalnih citokina, poboljšanje trombotičkog i lipidnog profila te konačno, smanjenje kardiovaskularnih događaja i pojave raka. Svako liječenje debljine se treba temeljiti na redukcijskoj dijeti, povećanoj tjelesnoj aktivnosti i psihološkoj podršci. Farmakološko liječenje opravdano je u bolesnika s indeksom tjelesne mase (ITM) iznad 30, a kirurško liječenje u onih s ITM preko 40. Dostupni lijekovi za liječenje debljine na našem tržištu su sibutramin (Reductil) i orlistat (Xenical), a u dolasku je rimonabant (Acomplia). S obzirom na različite mehanizme djelovanja i moguće nuspojave, optimalan izbor lijeka ovisi o individualnom profilu bolesnika. Farmakološkim liječenjem debljine postiže se željeni gubitak tjelesne težine u više bolesnika i taj se rezultat održava dulje negoli samo promjenama u načinu života. Željeni gubitak tjelesne težine prevenira pojavu dijabetesa, a pozitivnim učincima na brojne čimbenike kardiovaskularnog rizika smanjuje ukupni pobol i smrtnost. S obzirom na rastuću epidemiju debljine i dijabetesa, farmakološko liječenje debljine predstavlja nedovoljno iskorištenu mogućnost.

debljina; kardiovaskularni rizik; metabolički sindrom

nije evidentirano