hrvatski

Haaška doktrina o zajedničkom zločinačkom pothvatu i univerzalne vrijednosti

Na djelu su oprečne koncepcije na kojima treba uspostaviti novi međunarodni poredak. Globalisti teže ograničiti moć nacionalnih država i velikih sila. Oni zagovaraju međunarodne sudove. Žele da humanitarno pravo, utemeljeno na tzv. "novim ljudskim pravima" bude zamjena za univerzalne vrijednosti, onima koje su definirane u Povelji UN iz 1945. i Povelji o ljudskim pravima iz 1948. Zagovornici univerzalnih vrijednosti smatraju da standardi međunarodne pravde moraju biti ugrađeni u nacionalno pravosuđe, a da se međudržavni nesporazumi mogu rješavati na međunarodnim sudovima. Osim toga, veliki su pravne rasprave oko toga može li međunarodno humanitarno pravo (koje daje primat "novim ljudskim pravima") biti zamjena za međunarodno kazneno pravo (koje priznaje temeljna ljudska prava kao univerzalne vrijednosti). Konstrukcija doktrine o zajedničkom zločinačkom pothvatu primjer je tih političkih, pravnih i svjetonazorskih sukoba. Hrvatski generali i dužnosnici generali Gotovina, Čermak i Markač, odnosno dr. Jadranko Prlić, generali Slobodan Praljak i Milivoj Petrović, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav Pušić žrtve su i tih političkih i pravnih i svjetonazorskih razlika. Neizvjesno je kako će taj sukob između univerzalnih i globalnih vrijednosti završiti. No sigurno je da je doktrina o zajedničkom zločinačkom pothvatu nedorađeni pravni institut. Način na koji se primjenjuje šteti ugledu međunarodne pravde, ima nesagledive negativne posljedice po hrvatsko nacionalno biće, a može imati i tragične posljedice po hrvatske generale i dužnosnike.

zajednički zločinački pothvat; doktrina; međunarodna pravda; univerzalne vrijednosti; Haaški tribunal

nije evidentirano