hrvatski

Hrvatska i buduća tržišta nafte i plina u jugoistočnoj Europi

Poskupljenje nafte nakon 2003. aktualiziralo je učinkovito korištenje energije, te obnovljive izvore energije, osobito u zemljama Europske unije. To je ubrzalo reformu energetskih tržišta, a osobito u jugoistočnoj Europi. Za razliku od zemalja Europske unije, tranzicijske zemlje jugoistočne Europe imale su mnogo problema: od tranzicije i privatizacije do suočavanja sa skupom europskom energetskom infrastrukturom ili zaostajanjem u razvoju energetike. Zemlje poput Hrvatske, našle su se pred potrebom brzog preispitivanja i redefiniranja vlastite energetske strategije. Hrvatska i njene energetske tvrtke morat će svoju buduću energetsku strategiju prilagoditi zahtjevima globalizacije, uz očuvanje nacionalnih interesa i uklapanje u europska energetska tržišta. Osnovne značajke energetske potrošnje naše zemlje, karakterizirane su pretežitom orijentacijom na naftu i prirodni plin te nedovoljnom raspoloživošću domaće energije. Hrvatska danas uvozom zadovoljava oko ¾ ; svojih potreba za naftom i otprilike 40 posto svojih potreba za prirodnim plinom. Prema tome, nužnost razvoja hrvatske energetike je uklapanje u budući razvitak energetske infrastrukture, a osobito buduća tržišta nafte i plina u jugoistočnoj Europi.

Globalizacija; energetska tržišta; tržišta nafte i plina; razvojna politika

nije evidentirano