Odjek Aristotelova nauka o mjestu u djelima Jurja Dragišića i Frane Petrića (CROSBI ID 535309)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Ćurko, Bruno
hrvatski
Odjek Aristotelova nauka o mjestu u djelima Jurja Dragišića i Frane Petrića
Aristotel u četvrtoj knjizi Fizike definira mjesto kao granicu kojom je neko tijelo obuhvaćeno. Stoga je mjesto uvijek dano s predmetom ; ne postoji 'prazno', jer bi prazno bilo mjesto lišeno tijela. Dva hrvatska filozofa, Juraj Dragišić i Frane Petrić, u svojim se djelima različito odnose prema Aristotelovu nauku o prostoru: dok Dragišić prihvaća Aristotelov nauk o mjestu, Petrić ga osporava. Kad Juraj Dragišić u devetoj knjizi De natura caelestium spirituum quos angelos vocamus (Florentiae, 1489), u šestom poglavlju » ; Quo pacto Angelus sit in loco fit nova et acuta vestigatio« ; , raspravlja o mjesnom položaju anđelā , on dakako filozofski razmatra što je prostor ili što je u prostoru. Dragišić pritom razlaže nekoliko različitih nauka o prostoru, pozivajući se prije svega na Aristotela, potom i na Averroesa, Avicennu i sv. Tomu Akvinskog. Kao i Aristotel, Dragišić tvrdi kako je mjesto zaista granica onoga što je umješteno: » ; Ništa nije u mjestu zbiljski osim tijela.« ; (Nil enim est in loco actu, nisi illud sit corpus). Kad Petrić u prvoj 'knjizi' Pancosmije, četvrtog sveska Nova de universis philosophia (Ferrariae, 1591), raspravlja o fizičkom prostoru (» ; De spacio physico« ; ), on polazi od tvrdnje » ; da je prostor različit od umještenih tijela« ; . Za razliku od Aristotela, Petriću je prostor po svojoj naravi i po vremenu prije tijela. Prostor se naziva mjestom (locus) samo ako umiješta tijelo ; mjesto je po svojoj naravi, prije negoli se u njega smjesti tijelo, dio cjelokupnog prostora (spatium). Za Petrića prostor je tjelesan jer ima tri dimenzije, ali i netjelesan jer mu nedostaje otpornost i gustoća. Zbog tih razloga prostor je u Petrića » ; netjelesno tijelo i tjelesno netijelo« ; (corpus incorporeum et noncorpus corporeum). Ova su Petrićeva stajališta o mjestu i prostoru u funkciji izgradnje njegove vlastite filozofije prirode, u kojoj postoje četiri prvodobna unutarnja počela i temelji svih tijela: prostor, svjetlost, toplina i fluid.
mjesto; Aristotel; Frane Petrić; Juraj Dragišić
nije evidentirano
engleski
The response of the Aristotle's learning about the locus in the works of Georgius Benignus and Franciscus Patricius
nije evidentirano
place; Aristotle; Frane Petrić; Georgius Benignus
nije evidentirano
Podaci o prilogu
25-25.
2007.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Brčić Marita, Matijević Mira
Zagreb : Split: Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
978-953-164-106-7
Podaci o skupu
Mediteranski korijeni filozofije
predavanje
22.03.2007-24.03.2007
Split, Hrvatska