hrvatski

Život Adama i Eve u Žgombićevu i Fatevićevu zborniku

Život Adama i Eve starozavjetni je apokrif (pseudoepigraf) o životu prvih ljudi protjeranih iz Edenskoga vrta. To je vjerojatno najstariji oblik apokrifnih priča o Adamu i Evi i postoji u nekoliko oblika i na nekoliko jezika. Stoga pripada skupini spisa nazvanoj "Knjige o Adamu i Evi" ili primarnoj adamološkoj književnosti. Postoje verzije na: grčkom (Mojsijeva apokalipsa), latinskom (Vita Adae et Evae), slavenskom (Život Adama i Eve), armenskom (Adamovo kajanje) i gruzijskom (Knjiga o Adamu) te neki fragmenti na koptskom. Veće su teme: problemi bolesti i smrti, besmrtnosti i uskrsnuća, i manje: krivnja, neprijateljstvo između čovjeka i đavla te konačna milost i spasenje. Općenito je prihvaćeno da je apokrif originalno napisan na grčkome. Što se tiče vremena nastanka, nema suglasnosti (1. stoljeće ili 2.-4. stoljeće). Neki su pretpostavili židovsko podrijetlo, s kasnijim kršćanskim dodatcima, ali novija istraživanja apokrifnih priča pokazuju mogućnost kršćanskih korijena. Njegova velika popularnost u kršćanskim krugovima također podupire drugu hipotezu. Latinska verzija Života Adama i Eve (Vita Adae et Evae) najsloženija je i posebno zanimljiva za istraživače, a sačuvana je u više od sto rukopisa iz 10.-15. stoljeća. Ona se također nalazi, u vrlo tečnom prijevodu na hrvatski crkvenoslavenski, u dvama hrvatskoglagoljskim zbornicima. Stariji, potpuni tekst sačuvan je u Žgombićevu zborniku iz 16. stoljeća, a mlađi, ponešto modificiran, nepotpun prijepis u Fatevićevu zborniku iz 17. stoljeća. Njihov tekstovni oblik odgovara tekstu pete redakcijske skupine, zasvjedočene u rukopisima 14. i 15. stoljeća, koju karakteriziraju elementi Legende o Drvetu Križa.

Život Adama i Eve; Vita Adae et Evae; starozavjetni apokrif; hrvatskoglagoljski zbornici; Žgombićev zbornik; Fatevićev zbornik

nije evidentirano