hrvatski

Osijek i Vukovar u prometnoj povezanosti i njihov utjecaj na gospodarski razvoj (Posebni osvrt na kraj 19. i početak 20. stoljeća)

Dravski i podunavski dio Panonske nizine bio je krajem 19. i početkom 20. stoljeća jedan od prometno najznačajnijih područja istočnog dijela Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Zbog povoljnog zemljopisnog položaja u blizini sjeverne i istočne granice te zrakaste prometne povezanosti i ustaljenih trgovačkih veza prema ostaloj Hrvatskoj i prema Ugarskoj, ali i prema Kraljevini Srbiji, Bosni, tj. Osmanskom Carstvu, kao i podunavskim zemljama, Osijek, grad uz desnu obalu Drave, i Vukovar, trgovište smješteno na ušću Vuke uz desnu obalu Dunava, trgovačka su i pretovarna središta za robni i putnički promet. Ta prometna povezanost toga dijela Kraljevine u sklopu općega relativno povoljnijeg gospodarskog razvitka nagodbene Hrvatske u oba je grada snažno utjecala na cjelokupan gospodarski razvoj (trgovine, obrta, industrije, bankarstva). U agrarnom i izvanagrarnom okruženju srednje je građanstvo postupno jačalo, unatoč negativnoj politici vladajućih čimbenika, te potaklo novi polet domaće privrede. Pri tome su se osječka industrija i vukovarsko obrtništvo najviše koristili lokalnim izvorima agrarnih i drugih sirovina što potvrđuju, npr. trgovački mlinovi i pivovare u prehrambenoj industriji koja je i najrazvijenija industrijska djelatnost u Virovitičkoj i Srijemskoj županiji.

Rijeka Drava, Dunav, Osijek, Vukovar, promet, gospodrski razvoj, kraj 19. i početak 20. stoljeća

nije evidentirano