hrvatski

Utjecaj mentalnog udešavanja i potrebe za spoznajom na izraženost osnovne atribucijske pogreške

Cilj istraživanja je ispitati utjecaj mentalnog udešavanja i potrebe za spoznajom na izraženost osnovne atribucijske pogreške. Korišten je modificirani oblik paradigme atribucije stavova Jonesa i Harrisa (1967). U istraživanju je sudjelovalo 364 učenika drugih razreda općih gimnazija u Zagrebu. Polovica je čitala esej o pozitivnim, a polovica esej o negativnim stranama uvođenja državne mature u srednje škole. Dobili su informaciju da su eseje pisali srednjoškolci koji su dobili zadatak da napišu esej "za" ili "protiv" bez obzira na svoj vlastiti stav i trebali su procijeniti pravi stav autora eseja. Mentalno udešavanje provedeno je davanjem različite upute o području istraživanja: socijalna psihologija, psihologija ličnosti ili bez upute. Također, sudionici su ispunili skalu potrebe za spoznajom. Na taj način formiran je nacrt 2 (vrsta eseja) x 3 (vrsta upute) x 2 (razina potrebe za spoznajom). Glavna pretpostavka je da će sudionici s visokom potrebom za spoznajom i uputom o socijalnoj psihologiji kao području istraživanja raditi najmanje osnovne atribucijske pogreške, a da će sudionici niske potrebe za spoznajom s uputom o psihologiji ličnosti kao području istraživanja raditi najviše osnovne atribucijske pogreške. Rezultati pokazuju da su svi sudionici, neovisno o razini potrebe za spoznajom i vrsti upute pokazali osnovnu atribucijsku pogrešku, tj. procijenili da je stav autora eseja korespondentan sadržaju eseja.

osnovna atribucijska pogreška; mentalno udešavanje; potreba za spoznajom; državna matura

nije evidentirano