hrvatski

Zovička župa u prapovijesnomu i antičkomu razdoblju

U radu su predstavljeni arheološki nalazi na području zovičke okolice iz prapovijesnoga i antičkoga razdoblja. U osvrtu na pojedine epohe i stvaranju zaključaka uzimaju se u obzir nalazi na širem prostoru Bosanske Posavine. Služeći se raspršenim podacima u raznorodnoj literaturi: arheološkoj, povijesnoj i drugoj, te arheološkim nalazima, usmenim kazivanjima, može se zaključiti da je zovička okolica bila naseljena u prapovijesnim razdobljima i antičkom dobu. Prapočeci naseljenosti na području zovičke okolice datiraju se u mlađe kameno doba, a potvrđeni su nalazima u Čeliću, Koraju i drugdje. Uzimajući u obzir i ostala nalazišta u Bosanskoj Posavini može se zaključiti da je taj kraj u neolitičkom razdoblju bio dobro naseljen. Ostavljajući po strani nesuglasja znanstvenika o propasti neolitičke civilizacije i genezi eneolitičkih kultura, (autohtona evolucija i migracijska sastavnica), uzimajući u obzir poznate činjenice na sadašnjem stupnju istraženosti Bosanske Posavine, autor drži da su migracije (usko povezane uz poznatu indoeuropsku seobu) dovele do etničkih i kulturnih promjena. Pripadnici kulture polja sa žarama naselili su sjevernu Bosnu posljednjih stoljeća drugog tisućljeća prije Krista. Ostave kasnog brončanog doba po svoj prilici, ukoliko te ostave držimo zakopanim blagom, indiciraju i određena stradanja domorodačkog žiteljstva. Starije željezno doba je jedino prapovijesno razdo¬ blje iz kojega nije poznat nijedan pouzdano utvrđeni lokalitet na prostoru Bosanske Posavine te autor pretpostavlja da je do diskontinuiteta u naseljenosti na širem području došlo zbog klimatskih promjena. Mlađe željezno doba (latensko), pruža sasvim drukčiju sliku. Latensko razdoblje završava velikim društvenim i političkim promjenama. Otpor domorodačkog stanovništva rimskom zauzeću nakon dugotrajnih borbi slomljen je 9. godine. Uzevši u cjelini, arheološki nalazi potvrđuju naseljenost Bosanske Posavine od neolitika pa do kraja antičkog razdoblja, s izuzećem starijeg željeznog doba. Na području zovičke okolice dokumenitirana je naseljenost kroz prapovijesna razdoblja i antičko doba izuzimajući razdoblje starijeg željeznog doba. Na prostoru same zovičke župe nije arheološki istraživan nijedan lokalitet. Zidine (kiklopske) u Štrepcima su izuzetno zanimljiv lokalitet koji svojim značenjem izlazi izvan lokalnih okvira zovičke župe i okolice, ali je do sada u javnosti ostao potpuno nepoznat. Zbog važnosti toga lokaliteta o njemu se na drugom mjestu donosi posebno prethodno priopćenje.

Župa Zovik; Bosanska Posavina; arheologija; arheološki nalazi; prapovijest; antičko razdoblje

nije evidentirano