hrvatski

Kiklopske "zidine" u Štrepcima u Bosanskoj Posavini (prethodno priopćenje - Preliminary Communication)

Štrepci su manje hrvatsko naselje u Bosanskoj Posavini, (1991) imali 861 stanovnika, od toga 804 Hrvata, u crkvenom pogledu pripadaju župi Zovik, Brčanskom dekanatu i Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Štrepci su staro srednjovjekovno naselje smješteno na obroncima Majevice, u literaturi poznate prema srednjovjekovnoj nekropoli stećaka i crkvi Sv. Jurja. Položaj na proplanku davao je mjestu izuzetno svjež i zdrav zrak tako da su držani zračnim lječilištem. Lokalitet « Kiklopske» Zidine u Štrepcima ostao je sve do sada nepoznat, kako stručnoj literaturi tako i publicistici. Na temelju rekognosciranja pouzdano je utvrđeno da se na lokalitetu nalazila utvrda gradinskog tipa koja je bila sagrađena od velikih kamenih blokova različitih dimenzija tehnikom suhozida te ima elemente tzv. « kiklopskih zidina» , tj. megalitičkih građevina iz prapovijesnih razdoblja. Gradine utvrđivane kamenim zidovima u tehnici suhozida pojavljuju se u Bosni na lokalitetima neolitičke vinčanske kulture. Novo razdoblje utvrđenih gradinskih naselja nastajalo je u ranom brončanom dobu, a treće veliko razdoblje nastanka utvrđenih gradina datira se u kasno brončano doba. Površina prostora utvrđenih gradina varira od 2.000 do 10.000 m2, a lolalitet u Štrepcima nalazi se na površini oko 15.000 m2. Budući da Zidine u Štrepcima nisu arheološki istraživane, one se na temelju rekognosciranja mogu samo preliminarno datirati u prapovijesno doba. Uzimajući u obzir postojanje više arheoloških lokaliteta iz kasnog brončanog doba u bližoj i široj okolici Štrepaca, kao i poznate analogije na drugim lokalitetima, autor pretpostavlja da su « kiklopske» Zidine u Štrepcima nastale vrlo vjerojatno u razdoblju kasnog brončanog doba, ne isključujući mogućnost nastanka i u razdoblju mlađeg željeznoga doba, što će sustavna arheološka iskopavanja potvrditi ili demantirati.

Štrepci; Bosanska Posavina; prapovijest; arheologija

nije evidentirano