slovenski

Uloga doktorskog studija u razvoju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj

Uloga doktorskog studija u razvoju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj Stjecanje doktorata iz socijalnog rada u Hrvatskoj je moguće od 2001. godine kad je uspostavljeno znanstveno polje socijalnih djelatnosti. Trenutno se doktorat iz socijalnog rada može steći na dva načina. Za socijalne radnike koji su magistri znanosti u području društvenih, humanističkih ili edukacijskih znanosti moguća je izrada doktorata "mimo doktorskog studija". Dodatni uvjet je objavljivanje barem jednog znanstvenog rada koji nije vezan uz temu magistarskog rada. Drugi način je vezan uz trogodišnji doktorski studij iz socijalnog rada. Prva i druga generacija poslijediplomanata (upisani 2002. i 2004. godine) upisivala je dvogodišnji magistarski znanstveni studij iz socijalnog rada s mogućnosti prelaska na 5 i 6 semestra doktorskog studija. Uvjet je objavljivanje barem dva znanstvena rada koja nisu vezana uz temu doktorskog rada i odgovarajući prosjek ocjena. Od 2006. godine doktorski studij iz socijalnog rada se upisuje od prve godine. U cjelini. trenutno imamo 14 polaznika doktorskog studija. No već 2007. godine, zbog zahtjeva nadležnih tijela, počinje se razvijati zajednički doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike. Tijekom doktorskog studija iz socijalnog rada polaznike se osposobljava za samostalni znanstveno-istraživački rad. Osobit naglasak stavlja se na temeljito upoznavanje znanstvene metodologije društvenih znanosti, posebno akcijska i evaluacijska istraživanja, razvoj preventivnih i intervencijskih aktivnosti Posebna pozornost posvećuje se dobroj teorijskoj i vrijednosno- etičkoj utemeljenost područja. Do sada uočeni pozitivni rezultati: • Zahtjev za objavljivanjem znanstvenih radova kao preduvjet za prijavu doktorata je bio dodatni poticaj za istraživanja u području socijalnog rada. • Porastao je interes za kvalitativnu metodologiju i tzv. mix-method pristup među polaznicima studija. • Broj radova koji su upućeni za tiskanje u našim časopisima je sve veći što je dovelo do povećanja (1) kvalitete Ljetopisa socijalnog rada i (2) broja objavljenih radova. Izazovi s kojima smo se suočili u dosadašnjem radu su slijedeći: • Zahtjevi Nacionalne agencije za visoko obrazovanje za sadržajem doktorskih studija su prilagođeni prirodnim znanostima i onima koji su se opredijelili isključivo za znanstvenu karijeru. Postojeći uvjeti su obeshrabrujući za socijalne radnike koji rade u praksi. • Provođenje kvalitetnih istraživanja pretpostavlja odgovarajuće fondove za znanstveno istraživačke projekta. U sustavu znanosti udio koji se izdvaja za društvene znanosti je vrlo mali, a druga tijela kao npr. nadležno ministarstvo za socijalnu skrb ne potiču istraživanja. • Poslodavci su spremniji podržati specijalističko nego doktorsko obrazovanje iz socijalnog rada.

uvjeti i načini stjecanja doktorata; izazovi i pozitivna iskustva u uspostavljanju doktorskog studija iz socijalnog rada

nije evidentirano