Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Produktivnost, kemijski sastav i održivost lucerne na umjereno kiselom planinskom tlu (CROSBI ID 139496)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Leto, Josip ; Knežević, Mladen ; Bošnjak, Krešimir ; Vranić, Marina ; Perčulija, Goran ; Matić, Ivana ; Kutnjak, Hrvoje ; Miljanić, Žarko Produktivnost, kemijski sastav i održivost lucerne na umjereno kiselom planinskom tlu // Mljekarstvo, 56 (2006), 3; 269-283

Podaci o odgovornosti

Leto, Josip ; Knežević, Mladen ; Bošnjak, Krešimir ; Vranić, Marina ; Perčulija, Goran ; Matić, Ivana ; Kutnjak, Hrvoje ; Miljanić, Žarko

hrvatski

Produktivnost, kemijski sastav i održivost lucerne na umjereno kiselom planinskom tlu

Lucerna je zbog svojih izvrsnih hranidbenih karakteristika i visokih prinosa najvažnija krmna kultura u proizvodnji voluminozne stočne hrane. Glavni ograničavajući činitelj u proizvodnji hrane na svjetskoj razini je zakiseljavanje tala. Trenutno je oko 40% svjetskih poljoprivrednih tala kiselo. Na kiselim tlima (pH ispod 5, 2) lucerna se teško uzgaja, iako se u novije vrijeme ova kultura sve više širi i na tlima s pH 5, 2-6, 2. Gotovo 50% državnog područja RH nalazi se iznad 200 m nadmorske visine, tj. u brdskom i planinskom području. Tla u tim područjima često su kisele reakcije, pa se širenje lucerne u ovim područjima može osigurati odgovarajućim agromelioracijskim i agrotehničkim zahvatima, kao i odabirom tolerantnijih (plastičnijih) sorata, selekcioniranih za uzgoj na kiselijim tlima. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi mogućnost uzgoja različitih uvoznih kultivara lucerne na umjereno kiselom planinskom tlu. Ni u jednoj godini istraživanja nije bilo značajnih razlika u prinosima suhe tvari (ST) među kultivarima unutar pojedinih otkosa, kao ni u ukupnoj godišnjoj produkciji ST (P>0.05). Prosječni prinos ST svih kultivara u 2000. godini iznosio je 7, 07 t/ha, u 2001. 10, 94 t/ha, a u 2002. 12, 78 t/ha. Utvrđene su značajne razlike u prosječnim prinosima ST otkosa (P<0.01) u svim godinama istraživanja. Nisu utvrđene značajne razlike među kultivarima lucerne ni u jednom istraživanom kemijskom svojstvu (P>0.05). Prosječni sadržaj sirovih bjelančevina (SB) iznosio je 28, 20%, dok su sadržaji sirove masti (SM), sirovih vlakana (SV) i nedušičnih ekstraktivnih tvari (NET) iznosili 3, 73%, 16, 15%, 29, 19%, respektivno. Nisu utvrđene značajne razlike u pokrovnosti među kultivarima u pojedinim godinama, ni u jesen ni u proljeće, kao ni u prosječnoj pokrovnosti kultivara lucerne u cjelokupnom istraživačkom razdoblju (P>0.05). Postojale su značajne razlike u prosječnoj pokrovnosti među godinama u jesenskom (P<0.05) i proljetnom očitanju (P<0.01). Prosječna pokrovnost svih kultivara lucerne bila je značajno najmanja u zadnjoj godini istraživanja, tj. u jesen 2001. (72, 81%) i u proljeće 2002. (64, 37%). Istraživani kultivari lucerne pogodni su za uzgoj u sličnim agroekološkim uvjetima, jer se po ostvarenim prinosima ST, kemijskom sastavu i održivosti kreću u okvirima vrijednosti ovih svojstava utvrđenih u nizinskom području Hrvatske, ali i drugih zemalja.

lucerna ; kisela tla ; prinos ; kemijski sastav ; pokrovnost

nije evidentirano

engleski

Yield, chemical composition and persistence of alfalfa on moderately acidic mountain soil

nije evidentirano

alfalfa ; acid soil ; yield ; chemical composition ; ground cover

nije evidentirano

Podaci o izdanju

56 (3)

2006.

269-283

objavljeno

0026-704X

1846-4025

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)

Poveznice