hrvatski

Šimun Kožičić: Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov, Rijeka, 1531. Knjiga 1. Reprodukcija primjerka knjige iz Sveučilišne knjižnice u Wroclavu ; Knjiga 2. Latinička transkripcija glagoljskoga teksta (s predgovorom i uvodom).

Zadranin Šimun Kožičić Benja (oko 1460-1536.), biskup modruški, osnovao je u Rijeci tiskaru i u njoj 1530. i 1531. godine uz pomoć dvojice talijanskih majstora tiskao šest knjiga glagoljskim slovima, koje je, koliko se danas zna, sam priredio. Kožičićeve "Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov" povijesno su djelo koje sadrži životopise rimskih papa i careva od apostola Petra do pape Klementa VII, odnosno od Julija Cezara do Karla V. Unutar životopisa papa i careva nalaze se mali "ekskursi", zapravo posebna mala poglavlja s "istočnom tematikom": "Od gospodstva Partov i Prsijanov", "Vazetije Rima", "Mahometa početije", "Od početija turačkago". To je kompilacija, koju priznaje i sam Kožičić. Za životopise papa Kožičiću je glavni predložak bilo znamenito Platinino djelo: "Liber de vita ac omnium pontificum", a za životopise rimskih careva i malih "ekskursa" glavni mu je predložak bilo djelo "De caesaribus libri III" venecijanskoga humanista Egnacija (pravim imenom Giovanni Battista Ciprelli). U hrvatskoj historiogariji ističe se da je to djelo "prva u nas na hrvatskom jeziku štampana svjetska povijest, koja uključuje podatke o islamu i turskom carstvu od njeogva početka do širenja na područje Bizanta i Balkana sve do naših krajeva do Kožičićeva vremena", kao i to da je djelo važan priručnik crkvene i svjetske povijesti, koji je sigurno utjecao na oblikovanje mentaliteta epohe. Ovo izdanje "Knjižica od žitija rimskih arhijerejov i cesarov" Šimuna Kožičića sastoji se od dvije knjige: faksimila (knjiga 1) i latiničke transkipcije glagoljskoga teksta (knjiga 2). Faksimil je četverobojna reprodukcija primjerka knjige, koji se čuva u Sveučilišnoj knjižnici u Wroclavu (Biblioteka Universytecka, sig. 445547), a tiskan je u tiskari "Zrinski" u Čakovcu. U posebnoj knjizi glagoljski je tekst prenesen "stranicu na stranicu", "redak na redak" latiničkim pismom postupkom transkripcije, tj. onako kako pretpostavljamo da se čitao (izgovarao). Na taj način - po autoričinu mišljenju - Kožičićev bi tekst mogao biti pristupačan današnjim čitateljima, pogotovo zato što već postoji transliteracija teksta, koju je priredio Guenther Tutschke (objavljena u Njemačkoj, Verlag Otto Sagner 1983). Planirano je objavljivanje knjige komentara. U njoj će se potanko usporediti i komentirati Kožičićev tekst s tekstovima glavnih predložaka Platine i Egnacija, koju priprema Tomislav Mrkonjić. Objavit će se naknadno kao knjiga 3. izdanja.

Šimun Kožičić; rimski pape i carevi; tiskara

nije evidentirano