hrvatski

Grčki i latinski utjecaji u hrvatskoglagoljskom Fraščićevu psaltiru

Fraščićev psaltir, hrvatskoglagoljski prijepis iz 15. stoljeća, jedini je hrvatskoglagoljski psaltir s komentarom bizantskog tipa, kakav sadrže ćirilski komentirani psaltiri. Radnja u svom prvom dijelu sadrži tekstove filološke naravi, a u drugom su jezikoslovne analize. Osim deskriptivne, primijenjene su komparativna i statistička metoda. Psaltir se u okviru slavenske psaltirske tradicije uspoređuje s najstarijim glagoljskim (Sinajskim) psaltirom, nekoliko ćirilskih, komentiranih i nekomentiranih (Tolstojevim, fragmentarno očuvanim Eugenijevim, Pogodinovim, Bolonjskim, Sofijskim, Bukureštanskim, Radomirovim) i dvama hrvatskoglagoljskima (Lobkovicovim i Pariškim). Prikazuje se njegov odnos prema grčkim i latinskim verzijama. U tekstološkom pogledu Fraščićev psaltir pripada dvjema od četiriju najstarijih redakcija crkvenoslavenskog prijevoda s grčkog jezika, arhajskoj i redakciji Hezihijeva komentara, čiji najraniji postojeći rukopisi potječu iz 11. stoljeća. One u grčkom originalu odgovaraju veoma proširenoj Lukijanovoj recenziji i recenziji Hezihijeva komentara. Nalazimo i varijante iz latinskog Rimskog psaltira koje upućuju na Veliku Moravsku kao mjesto nastanka prijevoda. Na mjestima gdje se ostali hrvatskoglagoljski psaltiri postupno prilagođavaju tekstu Galikanskog psaltira odnosno Jeronimovoj Vulgati, Fraščićev psaltir i dalje slijedi tekst istočnih psaltira. U drugom dijelu radnje daju se grafijske i jezične značajke ovog psaltira. Kao i u ostalim crkvenoslavenskim psaltirima, dosta je vidljiv utjecaj grčkoga na svim razinama, fonetsko-fonološkoj, leksičkoj, morfosintaktičkoj i sintaktičkoj. Među sintaktičkim i leksičkim grecizmima ima i onih za koje je grčki bio samo posrednik, a zapravo su došli iz hebrejskoga te grecizama za koje je latinski bio posrednik. Brojne imenice, a osobito imena, prilagođene su u skladu s morfološkim sustavom jezika primatelja. Komentar sadrži velik broj kalkova tvorenih prema grčkom obrascu. U kategoriji leksičkih dubleta Fraščićev psaltir pokazuje najveće slaganje s Tolstojevim (i možda Eugenijevim) psaltirom i hrvatskoglagoljskima, koji imaju najviše neprevedenih grčkih termina, a najmanje sa Sinajskim koji ima najveći broj slavenizama.

Fraščićev psaltir; crkvenoslavenski psaltir; hrvatskoglagoljski tekst; tekstološke varijante; prilagodba grčkih i latinskih posuđenica

nije evidentirano