hrvatski

Legitimnost građanskog otpora-neki teorijski aspekti

U suvremenim ustavnim režimima koji se smatraju "približno pravednima" i "približno demokratičnima" ne postoji ni jedno proceduralno pravilo koje može jamčiti da će sva prava biti zaštićena ili da se neće kršiti. Isto tako, ni praktična provedba svih pravila ne može jamčiti u svim slučajevima da će oni biti prihvatljivi za sve društvene skupine i individue. Čak i u najdemokratičnijim društvima pojedine skupine ili pojedinci mogu se osjećati ugroženi ili nepravedno deprivirani glede ljudskih i demokratskih prava. U takvim uvjetima za pojedince i skupine otvara se temeljna dilema: lojalnost ili neposlušnost. Autor u radu pokušava analizom različitih načina ispoljavanja građanskog neposluha i prigovora savjesti, kao oblika građanskog otpora, utvrditi gdje su legitimne granice takvim pravima pojedinaca i skupina, ne samo u odnosu na prava drugih građana, već i u odnosu na temeljno demokratsko pravo-pravo većine, odnosno da li spomenuti oblici građanskog otpora mogu i smiju dovesti u pitanje temeljne vrijednosti većine, a time i cjelokupni ustavni aranžman.

građanski otpor; moralna autonomija; lojalnost; građanski neposluh; prigovor savjesti

nije evidentirano