hrvatski

Bilježenje i mjerenje kretnji donje čeljusti metodom elektroničke aksiografije

U ovom istraživanju bilježene su i mjerene protruzijska i retruzijska kretnja čeljusnog zgloba koje predstavljaju jednu od osnovnih funkcija. Istraživanje je provedeno metodom elektronske aksiografije. U ukupnom uzorak obuhvaća 94 ispitanika, koji su podijeljeni u dvije skupine. Prvu simptomatsku skupinu činilo je 50 ispitanika, koji su imali znakove i simptome disfunkcija stomatognatog sustava. Druga asimptomatska skupina obuhvatila je 44 ispitanika. Svi ispitanici snimljeni su GAMMA CADIAX sustavom, koji se sastoji od konvencionalnog SAM aksiografa, elektronskog uređaja za ucrtavanje krivulja, dijagnostičkog kompjuterskog software-a i osobnog računala. Rezultati dobiveni ispitivanjem i pohranjeni u računalu analizirani su i statistički obrađeni. U skupini simptomatskih ispitanika maksimalna vrijednost dužine protruzijske putanje desnog čeljusnog zgloba iznosila je od 4.73 mm do 15.27 mm ( srednja vrijednost 10.06 mm), a u skupini asimptomatskih ispitanika od 5.12 mm do 15.08 mm (srednja vrijednost 10.31 mm). Odgovarajuće vrijednosti za lijevi zglob iznosile su u simptomatskih ispitanika od 5.01 mm do 15.95 mm (srednja vrijednost 11.19 mm), a u asimptomatskih ispitanika od 5.31 mm do 15.21 mm (srednja vrijednost 10.78 mm). Statističkom analizom tražila se signifikantna razlika maksimalne dužine protruzijske i retruzijske putanje mandibule u simptomatskih i asimptomatskih ispitanika, te razlike među ispitanicima muškog i ženskog spola. Rezultati dvofaktorske analize varijance ukazuju da ne postoji statistički značajna razlika u dužini protruzijske, odnosno retruzijske putanje između skupina ispitanika muškog i ženskog spola, kao niti između skupina ispitanika sa simptomima kraniomandibularnih disfunkcija i asimptomatskih ispitanika. Također možemo zaključiti da nema statistički značajne razlike pri zajedničkom djelovanju tih faktora.

kraniomandibularne disfunkcije; elektronička aksiografija

nije evidentirano