hrvatski

Faunističko-ekološka istraživanja trčaka (Carabidae) u različitim šumskim zajednicama Hrvatske

Fuanističko-ekološka istraživanja trčaka (Carabidae) provedena su u sedam različitih šumskih zajednica Republike Hrvatske. Istraživane zajednice nalaze se u tri geografski odvojena područja: Nacionalnom parku "Risnjak" u Gorskom kotaru, Sljemenu u Parku prirode "Medvednica" i Zoološkom rezervatu Varoški lug". U nacionalnom parku "Risnjak" istražene su četiri postaje na kojima su se razvile različite biljne zajednice: Bukovac - Abieti-Fagetum dinaricum, Vilje - Aceri - Fagetum subalpinum, Lazac - Piceetum croaticum montanum i Sove Blechno-Abietetum. Na Sljemenu je odabrana jedna postaja Abieti-fagetum pannonicum a u Zoološkom rezervatu "Varoški lug" dvije postaje na kojima su se razvile biljne zajednice: Varoški ug 1 - Genisto-elate-Quercetum roboris caricetosum remotae i Varoški lug 2 - Genisto-elate-Quercetum roboris caricetosum brizoidis. Terenska istraživanja trajala su dvije godine. Analizirani su geološka i pedološka podloga svih istraživanih postaja, te klimatske karakteristike šireg područja na kojima su bile smještene postaje: klima Nacionalnog parka "Risnjak" prema podacima meteorološke stanice Lokve, klima Sljemena prema podacima meteorološke stanice "Puntjarka" i klima Varoškog luga prema podacima meteorološke stanice Križevci. Od klimatskih karakteristika uzeti su prosječni desetogodišnji podaci za srednju mjesečnu temperaturu zraka, mjesečnu količinu oborina i srednju mjesečnu relativnu vlagu. Međusobno su uspoređeni i podaci za navedene parametre u istraživanim godinama. Na svim istraživanim postajama utvrđeno je 64 vrste trčaka. Sakupljeno je 23967 jedinki. Analizirana je njihova distribucija po postajama, diferencijalne i zajedničke vrste, te kvalitativna i kvantitativna sličnost faune. Na svakoj od istraživanih postaja utvrđene su neke zoocenološke značajke populacija: brojnost, raznolikost zajednica trčaka, određena je prosječna veličina jedinki (WML, NML), dominantnost i konstantnost vrsta te značaj vrsta u zajednici. Analiziran je i značaj određivanja WML i NML u procjeni staništa za zaštitu. Analiziran je i sastav faune trčaka na svim postajama s obzirom na njihovu rasprostranjenos, odnosno udio stenotopnih vrsta u odnosu na euritopne, udio vrsta zasjenjenih i otvorenih staništa, udio termofilnih i mezotermofilnih vrsta u odnosu na vrste hladnih staništa, udio higrofilnih, mezohigrofilnih i kserofilnih vrsta. Na svim postajamaanaliziran je i udio makropternih, polipternih i brahipternih vrsta, vrsta s i bez metalnog sjaja na pokrilju, te vrsta s različitim vremenom razmnožavanja - proljetni, jesenskih i bimodalnih. Na svakoj postaji napravljena je fenologihja i analiza distribucije (ujednačena, grupirana ili nasumična) dominantnih i subdominantnih vrsta. Svim vrstama trčaka određena je zoogeografska pripadnost. Na osnovu analiziranih podataka utvrđen je sastav faune trčaka u najrasprodstranjenijim šumskim zajednicama kontinentalne Hrvatske s obzirom na njihovu zoogeografsku pripadnost, neka biološka i ekološka svojstva. Faune trčaka istraživanih biljnih zajednica uspoređene su različitim indeksima za utvrđivanje kvalitativne i kvantitativne sličnosti.

Carabidae; ekologija; fenologija

nije evidentirano