hrvatski

Reakcija kukuruza i zobi na gnojidbu fosforom i kalijem

Dva gnojidbena pokusa primjenom NPK 7:20:30 postavljena su u proljeće 2006. g na tlima ispodprosječne plodnosti. U jednome pokusu (Kupina – županija Brodsko-Posavska: pH 1nKCl = 5, 41 ; humus = 1, 35% ; biljkama pristupačni P i K prema AL-metodi = 9, 1 P2O5 i 12, 9 mg K2O/100 g) gnojivo je dodano u količinama 350 (kontrola), 1850 i 6350 kg/ha i uzgajan je kukuruz (hibrid OsSK617). Pokus je postavljen u četiri ponavljanja, a veličina osnovne parcele iznosila je 61, 60 m2. Količina dušika poravnana je na svim varijantama gnojidbe dodavanjem KAN-a (27% N + 4, 8% MgO). U drugome pokusu (Badljevina – županija Požeško- slavonska: pH 1nKCl = 3.38 ; humus = 1, 89% ; biljkama pristupačni P i K prema AL-metodi = 4, 0 P2O5 i 20, 9 mg K2O/100 g) dodano je na standardnu gnojidbu (260 kg KAN-a/ha) 0, 300, 600 i 900 kg gnojiva i posijana je zob, a veličina osnovne parcele iznosila je 50m2. Prinos zrna kukuruza na kontroli bio je vrlo nizak (4, 45 t/ha). Primjenom prve stepenice gnojidbe prinos kukuruza iznosio 5, 92 t/ha i povećan je za 33% u odnosu na kontrolu, a primjenom najveće količine gnojiva ostvareni prinos (6, 06 t/ha) bio je u granicama statističke pogreške prema nižoj varijanti gnojidbe. Istovremeno, smanjeni su vlaga zrna u berbi s 29, 8% (kontrola) na 26, 8% (6350 kg NPK/ha), te udjel jalovih biljka (16, 9% prema 11, 9%). Pretpostavljamo da će učinci takve gnojidbe biti višegodišnji i da će tek u slijedećim godinama doći do punog izražaja primjena najveće količine fosfora i kalija. U drugome pokusu je na kontroli također ostvaren relativno nizak prinos zobi (3, 80 t/ha). Primjenom 600 i 900 kg NPK/ha, prinos zobi je signifikantno povećan za 29%, odnosno 56% prema kontroli, dok povećanje prinosa na tretmanu 300 kg NPK/ha nije bilo statistički značajno. Vrijednosti hektolitarske mase zrna i mase 1000 zrna zobi bile su neovisne o gnojidbi (prosječno 43, 6 kg, odnosno 27, 86 g).

kukuruz ; zob ; gnojidba ; fosfor ; kalij

nije evidentirano