hrvatski

Procjena rizika od kukuruzne zlatice- učinkovit način sprječavanja šteta

Iz godine u godinu štete od kukuruzne zlatice u RH sve se više povećavaju. Najučinkovitiji način sprječavanja šteta od ličinki je izbjegavanje ponovljene sjetve kukuruza. Zbog ekonomskih i organizacijskih razloga veliki je broj poljoprivrednih gospodarstava često prisiljen na jednom djelu površina sijati kukuruz u ponovljenoj sjetvi. U koliko je to područje s ekonomskom populacijom zlatice, rizik od šteta je izuzetno velik. Program procjene rizika od šteta koje uzrokuje kukuruzna zlatica podrazumijeva sustavno praćenje visine populacije kornjaša i klimatskih uvjeta. Temeljem ovih rezultata mogu se odabrati ona polja koja nisu rizična za ponovljenu sjetvu kukuruza u narednoj godini. Za ispravnu odluku o „ rizičnom polju“ nužno je raspolagati brojnim podacima od kojih su najvažniji ispravno procijenjena visina populacije i provjereni podaci o kritičnim brojevima, budući su do sada uglavnom korišteni oni iz SAD-a. Na tzv. „ rizičnim poljima“ u slučaju ponovljene sjetve kukuruza, nužno je donijeti ispravnu odluku o primjeni insekticida. U razdoblju od 2005.- 2007.g u sklopu FAO projekta &laquo ; IPM for WCR in Eastern and Central Europe&raquo ; i projekta MZOŠ „ Sustav procjene rizika - temelj integrirane zaštite kukuruza od štetnika“ Zavod za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu bavio se ovom problematikom. Ciljevi rada bili su slijedeći: 1. Utvrditi korelacijske odnose između visine populacije zlatica utvrđene na Pherocon AM žutim ljepljivim pločama (PAM) i visine populacije dobivene vizualnim prebrojavanjem, te između brojnosti zlatice na PAM mamcima i visine šteta na korijenu u slijedećoj godini. 2. Procijeniti visinu populacije zlatica u 2007. g. i rizik za ponovljenu sjetvu u 2008.g. Procjena visine populacije zlatica na PAM mamcima obavljena je u 10 polja u 2005., 38 polja u 2006. i u 43 polja u 2007. godini. Na svako polje postavljana su po 3 PAM mamca krajem lipnja. Mamci su mijenjani jednom tjedno, a praćenje je trajalo do sredine rujna. U 2006. godini na istih je 38 polja utvrđena brojnost zlatica vizualnim prebrojavanjem provedenim na 3x 10 biljaka na svakom polju. Utvrđivanje korelacije između brojnosti zlatica u jednoj i šteta na korijenu u slijedećoj godini obavljeno je u sezoni 2005/2006 na 10 polja i u sezoni 2006/2007 na 15 polja. Štete na korijenju utvrđene su ocjenom oštećenja korijena po ISU skali 1-6 na 5x 10 biljaka/ polju, ocjenom postotka poleglih biljaka (4x 100 biljaka/ polju) i procjenom gubitka prinosa. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji srednja pozitivna korelacija između brojnosti zlatica na PAM mamcima u jednoj i šteta na korijenu, postotka poleglih biljaka kao i gubitka prinosa u slijedećoj godini. Izgled korelacijske krivulje ovisi o klimatskim uvjetima. U vlažnijim i hladnijim uvjetima 40 zlatica /PAM mamcu/tjedan rezultira ekonomskim štetama na korijenu (ocjena 3, 5), dok se u toplijim i sušnim uvjetima isti stupanj šteta na korijenu mogao očekivati na parcelama na kojima je u prethodnoj godini uhvaćeno 30 zlatica/PAM mamcu/dan. Ovi podaci se razlikuju od onih kojima raspolažu autori u SAD-u. Postoji srednja pozitivna korelacija između broja zlatica na PAM mamcu/tjedan i broja zlatica/biljci utvrđenog vizualnim prebrojavanjem. Brojnost od 40 zlatica /PAM mamcu/tjedan odgovara napadu od prosječno 0, 9-1 zlatice/biljci utvrđenom vizualnim prebrojavanjem. U 2007. g. na 14 polja ponovljene sjetve i 12 polja u prvoj godini u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji zabilježeni su maksimalni ulovi iznad 30 zlatica/ PAM mamcu/tjednu što ukazuje da je populacija zlatice znatno iznad ekonomskog praga tolerantnosti na sve većem području i na sve više polja. Od 12 polja ponovljene sjetve u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na jednom polju su zabilježeni maksimalni ulovi iznad praga tolerantnosti što ukazuje da je na području ove županije brojnost zlatice još uvijek na razini na kojoj se ne mogu očekivati ekonomske štete. Očito je da štetnost kukuruzne zlatice iz godine u godinu na određenim područjima raste. Stoga će proizvođači kukuruza u budućnosti o ovom štetniku morati povesti znatno više računa.

kukuruzna zlatica; procjena rizika; visina populacije štete na korijenu; korelacije

nije evidentirano