hrvatski

Rezultati suzbijanja lisnih uši i mogućnost sprečavanja pojave BYDV na pšenici

Iako se u nas već znatno ranije temeljem uočenih simptoma sumnjalo na pojavu virusa žute patuljavosti ječma (BYDV), on je prvi puta dokazan 1988. godine, s čime je odmah upoznata i stručna javnost. Veće štete od ovog virusa (smanjenje prinosa do 30%) zabilježene su 2002.g. Kako se virusne bolesti ne mogu suzbijati kurativnom primjenom fungicida najvažniji čimbenik u njihovom sprječavanju je uništavanje vektora, u ovom slučaju lisnih uši. Poznato je da postoji 4 (odnosno 5) sojeva BYDV kojeg prenose vrste Rhopalosiphum padi, Rh. maidis, Macrosiphum avenae, Schizaphis graminum i Metopolophium dirhodum. Navedene vrste specifično prenose 4 soja virusa, a soj PAV nespecifično prenose Rh. padi i M. avenae. Faunistička istraživanja lisnih uši provedena u Hrvatskoj utvrdila su postojanje svih navedenih vrsta lisnih uši. Najvirulentnija od njih, Rh. padi posebno je zastupljena u vrijeme remigracijskog, jesenskog leta kada prelazi s kukuruza na tek iznikle strne žitarice. Na parcelama s rano zasijanim pšenicom (sjetva 28. i 29.9. 2006), sorte Mura i Renan u Tovarniku, tijekom listopada uočen je jak dolet lisnih uši. U svrhu sprječavanja prenošenja virusa pristupilo se suzbijanju na obje sorte. Suzbijanje je provedeno 17. listopada 2006.g. Korišten je pripravak Chromorel D u dozi od 0, 8 l/ha uz utrošak od 250 l škropiva/ha. Već u siječnju uočene su znatne razlike u izgledu tretiranog i netretiranog dijela usjeva. Sa svih varijanti uzeti su uzorci za analizu na prisutnost virusa žute patuljavosti ječma. Za analizu su korištena protutijela specifična za soj PAV. U srpnju je na svim varijantama izmjeren prinos i utvrđena hektolitarska težina. Analizom uzoraka sorte Mura utvrđena je prisutnost virusa na tretiranim i netretiranim varijantama. Unatoč činjenici da je i na tretiranim varijantama utvrđena prisutnost virusa prinos tretiranih varijanti bio je znatno viši od prinosa netretiranih varijanti. Prinos tretiranih varijanti bio je 6, 1 t/ha, a hektolitarska težina 79, 5. Prinos netretiranih varijanti bio je 4, 92 t/ha, a hektolitarska težina 80, 5. Analiza uzoraka sorte Renan potvrdila je prisutnost virusa na netretiranim varijantama, dok na tretiranim varijantama nije utvrđena prisutnost virusa. Utvrđena je značajna razlika u prinosu. Tretirane varijante sorte Renan imale su prosječni prinos 5, 9 t/ha i hektolitarsku težinu 74, a netretirane varijante 3, 6 t/ha i hektolitarsku težinu 77. Uslijed visoke populacije lisnih uši i zaraze na strnim žitaricama u jesen 2006.g., u proljeće 2007.g. širom Hrvatske uočeni su vrlo jaki simptomi BYDV na ječmu i pšenici. Posljedica tako zaraženih polja bio je znatan gubitak prinosa. Unatoč neprestanim upozorenjima, praćenje leta lisnih uši na strnim žitaricama u nas se uopće ne provodi, a njihovo suzbijanje rijetko je. Rezultati provedenih pokusa pokazuju da je pojavu BYDV moguće smanjiti ili spriječiti primjenom insekticida protiv lisnih uši i to u jesen. Odluku o suzbijanju treba donijeti temeljem praćenja leta, a korist kojom može rezultirati ova mjera velika je.

lisne uši; suzbijanje; BYDV; pšenica

nije evidentirano