hrvatski

Novosti u liječenju multiple skleroze

Multipla skleroza (MS) je upalna autoimuna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava karakterizirana multifokalnom upalnom destrukcijom mijelina, oštećenjem aksona i gubitkom oligodendrocita. Najčešći oblik bolesti, u otprilike 85% slučajeva je RRMS (relapsno-remitentni oblik). Liječenje MS dijelimo na ; liječenje akutne faze bolesti, prevenciju novih relapsa i progresije bolesti te simptomatsko liječenje. Kod novodijagnosticiranih bolesnika te u akutnim fazama pogoršanja bolesti, odnosno u relapsima bolesti, terapijski primjenjujemo kortikosteroide i to tzv. &laquo ; ; pulsnu kortikosteroidnu terapiju&raquo ; ; , primjenom metilprednizolona (Solu-Medrol) i.v. (intravenozno) 500-1000 mg/dan u 250 ml fiziološke otopine u kratkim infuzijama (kroz 30-45 minuta) tijekom 5 dana. U bolesnika koji u akutnoj fazi bolesti ne reagiraju na liječenje kortikosteroidima moguća je primjena plazmafereze – sedam sukcesivnih plazmafereza svaki drugi dan ili se pak mogu primijeniti i IVIg (i.v. imunoglobulini) u dozi od 0, 4 g/kg dnevno kroz pet dana. Od 1993. godine u profilaktičkom liječenju pogoršanja bolesti kao jedna od vrsti imunomodulacijskog liječenja koje mijenja prirodni tijek bolesti oboljelih od multiple skleroze koriste se interferoni beta I monoklonalna antitijela (Mabs), koja spadaju u klasu biotehnoloških lijekova pokazuju se obećavajućim u liječenju brojnih poremećaja uključujući upalne i autoimune bolesti kao što je MS. Izgledaju privlačna terapijska mogućnost jer omogućuju selektivnu modulaciju definiranih molekula. Što se tiče simptomatskog liječenja, najvajžnije je liječenje spasticiteta, malaksalosti, smetnji mokrenja, ravnoteže, vrtoglavica, tremora, boli te promjena raspoloženja.

multipla skleroza; MS; interferon; koritkosteroidi; plazmafereza; RRMS

nije evidentirano