hrvatski

O primjerima "Damnatio memoriae" iz hrvatske baštine

U širokom vremenskom luku od prvog do devetnaestog stoljeća Kristove ere prati se fenomen &laquo ; damnatio memoriae&raquo ; na spomenicima istočne obale Jadrana. Izabrani primjeri, naravno, odreda potvrđuju kontinuitet antičkog običaja poznatog u širem svijetu, ali gotovo svaki pojedinačno raskriva okolnosti njegova obavljanja u uvjetima domaće povijesti. Budući da su tek rijetki rasvijetljeni dokumentima, a većinom nisu ni obrađeni u stručnoj literaturi, nastoji ih se sagledati u kronologiji koja samo donekle pruža i okvire razlozima &laquo ; zabrane spomena&raquo ; ili načinima izvršenja &laquo ; osude na zaborav&raquo ; . Na prvome su mjestu potiranja poganskih biljega i ostataka antičko-rimske kulture od strane kršćanskih pobjednika koji su utvrdili održanje običaja do duboko u srednji vijek. Premda je glavnina ostalih potaknuta s mijenama ideoloških stajališta, poglavito ovisna o odlukama crkvenih ustanova, učestale su posljedice državno-političkih programa pa i privatnih posezanja ili spontanih djelovanja. Razvidno nema jedinstvenih pravila te se lanac primjera prati do u kasno doba i kao jedan od vidova kulturološkog izražavanja provincijalnih prostora urbane i ruralne naravi.

kiparstvo; povijesna razdoblja; zabrana spomena; politika

nije evidentirano