hrvatski

Vanjski i javni dug Republike Hrvatske - blizanci ili daleki rođaci?

Ovaj se rad bavi pronalaženjem i objašnjavanjem sličnosti i međuovisnosti između javnog duga i vanjskog duga. Ukazuje se na njegovo preklapanje u vanjskom dijelu javnog duga, na što upućuju općeprihvaćene metodološke definicije. Nadalje, veza između promjene vanjskog i promjene javnog duga uspostavlja se posredstvom osnovnih makroekonomskih identiteta. Te su promjene identične, odnosno javni dug i vanjski dug mijenjaju se u istom smjeru i istim intenzitetom samo onda kada investicije i štednja privatnog sektora ostaju nepromijenjeni. Zatim se prikazuje podudarnost metoda ocjene održivosti vanjskog duga i javnog duga kada se održiva politika zaduživanja općenito definira kao ona uz koju je udio duga u BDP-u stabilan. No, ističe se da je, što se tiče vanjskog duga, definicija održivosti restriktivnija jer zahtijeva i da udio vanjskog duga u izvozu bude stabilan. Na kraju se dodaje da osim održivosti, mogućnost i uvjete obje vrste zaduživanja određuje i kredibilnost dužnika. U okviru teorije o održivosti javnog duga i vanjskog duga testira se održivost javnog duga i vanjskog duga Republike Hrvatske. Rezultati su pokazali da je današnja politika zaduživanja države održiva, dok je politika zaduživanja svih sektora u inozemstvu neodrživa. Projekcije kretanja javnog duga i vanjskog duga pokazale su da će se uz današnje parametre zaduživanja udio javnog duga u BDP-u smanjivati, da će udio vanjskog duga u BDP-u rasti, dok će se udio vanjskog duga u izvozu kretati eksplozivnom putanjom. Na osnovi tih nalaza zaključeno je da je primarni cilj u pogledu zaduženosti RH smanjiti ukupno, a posebice zaduživanje privatnog sektora u inozemstvu. Što se tiče politike upravljanja javnim dugom, preporuča se da država eventualni deficit u većoj mjeri financira zaduživanjem kod privatnog sektora u zemlji.

javni dug; vanjski dug; politika upravljanja javnim dugom Republike Hrvatske

nije evidentirano