hrvatski

XX.Međunaradna konferencija "Ljudski genom"

Humani genom danas je zacijelo jedna od najzanimljivijih tema moderne znanosti , protkana bezbrojnim pitanjima . Cilj konferencije što se održavala u Vatikanu od 17.-19. studenog o.g. bio je pristupiti problemu humanog genoma istovremeno s nekoliko interdisciplinarnih gledišta čemu u prilog idu i izlagači, mahom znanstvenici, eksperti u svojoj domeni djelovanja. Izlagali su liječnici, biolozi – genetičari, molekulani biolozi, teolozi, filozofi, etičari iz cijelog svijeta: Italije, Francuske, Švicarske, Islanda, Njemačke, Slovačke, Španjolske, SAD-a i Kanade. I Hrvatska je imala svoje predstavnike, doduše ne izlagače, ali zato pažljive slušače: Prof.dr.sc.fra Luku Tomaševića iz Snja, Mari Ćuka , dr. med iz Zagreba , te Moranu Brkljačić, dr.med i Kristinu Pilipović, dr.med iz Rijeke. Konferencija se sastojala od tri tematske cjeline, a svaka je održana u jednom od tri dana trajanja konferencije. Svaka cjelina imala je simboličan naziv. Prvog je dana zajednički naziv tema bio REALTA ( Stvarnost), a iznesene su činjenice koje znamo i kojih smo svjesni. Čuli smo niz izlaganja o humanoj genetici , genomici, kromosomskim aberacijama, kongenitalnim malformacijama, te monogenetskim, poligenetskim i multifaktorijalnim bolestima današnjice. Slijedeći dan, nazvan ILLUMINAZIONE (Prosvjetljenje) imao je više teološko-filozofsko-etičku konotaciju pa se govorilo o genetici u svjetlu Božje riječi, etici medicinske genetike te filozofskom pristupu humanoj genetici. Drugi je dan završio okruglim stolom na temu: međureligijski dijalog kao doprins spoznaji i pristupu humanoj genetici u kojem su osim katolika sudjelovali židovi, muslimani, hinduisti i budisti. Tema trećeg dana bila je CREAZIONE (Stvaralaštvo), a težište je bilo na medicinskom znanstvenom stvaralaštvu i tretiranju genetskih bolesti ljudi i u njihovom socijalno – etičkom momentu. Konferenciju je sva tri dana predvodio kardinal Javier Lozano Barrágan. Završila je u pozitivnom ozračju. Zadatak je znanstvenika unaprijeđenje znanosti u svrhu što boljeg razumijevanja ljudskog genoma kako kroz prizmu medicine tako i s teološko – filozofskog aspekta ljudske opstojnosti. Na kraju su organizatori priredili lijep poklon sudionicima konferencije- pojet Svetom Ocu, papi Benediktu XVI., koji je u prigodnom obraćanju sudionicima konferencije istaknuo: &laquo ; Ne možemo zanemariti činjenicu da su sve češće, ne samo zakonodavci, već i građani pozvani da izraze svoja razmišljanja o problemima koji se mogu nazvati znanstvenima i teškima. Ako im nedostaje adekvatne edukacije, štoviše, ako je njihova svijest nedovoljno formirana, lažne vrijednosti ili iskrivljene informacije mogu lako prevladati u izgradnji mišljenja javnosti. Unaprijediti formaciju svećenika i edukatora kako bi im se omogućilo preuzimanje odgovornosti u skladu s njihovom vjerom, a u oisto vrijeme uz dijalog pun poštivanja i odanosti s nevjernicima, nezaobilazan je zadatak suvremenog pastorala zdravstva. Danas, posebno u području primjenjene genetike, obiteljima može nedostajati pravilna informacija i mogu imati poteškoće u očuvanju moralne autonomije koja im je potrebna kako bi ostale vjerne svojim vlastitim životnim izborima. Ovom području, nadasve je potrebna dublja i prosvjetljenija formacija savjesti. Današnja znanstvena otkrića utječu na život obitelji, zahtjevajući od obitelji donošenje neočekivanih i osjetljivih odluka koje traže odgovorno ponašanje. Pastoralno djelovanj na području zdravstva stoga treba dostatno obrazovane i kompetentne savjetnike. Spoznajom ovih rastućih potreba u pastoralnoj službi, dok Crkva nastavlja vjerovati u svjetlo Evanđelja i snagu Milosti, također se traži od odgovarajućih proučavanje prave metodologije kojom bi se pomoglo pojedincima , obiteljima i društvu, povezujući vjernost i dijalog, teološko razmatranje i sposobnost promišljanja&raquo ;

ljudski genom; bioetika; medicinska etika

nije evidentirano