hrvatski

Autorske ljuske za izgradnju inteligentnih tutorskih sustava

Inteligentni tutorski sustavi su se pojavili kao jedan od odgovora na pitanje unapređivanja obrazovnih metoda i vrlo brzo su postali predmetom proučavanja. Oni pružaju prednosti poučavanja jedan na jedan, što se pokazalo kao najefikasnija metoda poučavanja. U ovoj raspravi su utvrđene njihove osnovne karakteristike, svojstva i funkcije, te smjernice u daljnjem razvoju. Oni bilježe učenikovo savladavanje zadane teme ili zadataka u svrhu dinamičke prilagodbe sadržaju ili stilu poučavanja. Teže što većoj individualizaciji nastave i usmjeravanju učeniku. Nastoji se stvoriti nastava čiji će tijek ovisiti o učeniku – njegovu napredovanju, sposobnostima i interesima, te omogućiti učeniku što više interakcije na način da može postavljati pitanja i ovisno o svom napretku određivati tijek i brzinu procesa učenja. Krajnji cilj je pružanje znanja svakom tko ga zatraži u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu, te pružanje podrške čak i onda kada se ona ne traži, ali kada postoji potreba za njom. Međutim, stvaranje ovakvih sustava izuzetno je zahtjevno, te je u drugom poglavlju dan osvrt upravo na probleme izgradnje kvalitetnih i efikasnih inteligentnih tutorskih sustava. Također, tu je iznesena i opća struktura inteligentnih tutorskih sustava, navedene su njihove komponente, te pred kraj poglavlja pregled najvažnijih svjetskih konferencija koje su se vodile na temu njihova razvoja. Radi gradnje efikasnijih i učinkovitijih inteligentnih tutorskih sustava razmišljalo se o mogućnosti građenja ovakvih sustava putem autorskih ljuski. Dva su glavna razloga za gradnju sustava na ovakav način: prvi je da smanje troškove razvoja, a drugi da učiteljima dopuste veću uključenost u samo oblikovanje sustava, o čemu se govori u trećem poglavlju, kao i o autorskim alatima za izgradnju inteligentnih tutorskih sustava i njihovoj kategorizaciji koju je predložio Tom Murray, a koju su prihvatili ostali stručnjaci na području razvoja inteligentnih tutorskih sustava, te su dati primjeri nekih poznatijih autorskih alata. Također, u ovom poglavlju je dan osvrt i na pokazatelje oblikovanja autorskih sustava. U posljednjem, četvrtom poglavlju je opisana je Web orijentirana autorska ljuska xTEx-Sys koji je razvijen na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije Sveučilišta u Splitu pri Zavodu za informatiku. Navode se njegove funkcionalnosti, te kategorizacija sa obzirom na Murray-evu kategorizaciju autorskih alata iznesenu u trećem poglavlju. Također je opisan njegov proces nastanka i razvitka iz sustava TEx-Sys. Razvoj autorskih alata za gradnju inteligentnih tutorskih sustava, i obrazovnih okruženja uopće, je počeo znatno napredovati od konferencije 1995-te godine. Od tada se na gotovo svim skupovima obrađivala ova tema. Donesen je zaključak da sljedeće generacije inteligentnih tutorskih sustava trebaju obilježavati ove karakteristike: ponovno upotrebljive komponente, tehnike individualizacije, adaptivna hipermedia, univerzalni rječnik, ontologija, standardizirana arhitektura temeljena na agentima te gradnja pomoću autorskih ljuski. Također su došli do zaključka da će ključnu ulogu u daljnjem razvoju inteligentnih tutorskih sustava imati stručnjaci iz područja pedagoških i psiholoških znanosti.

inteligentni tutorski sustavi; autorskle ljuske; autorski alati

nije evidentirano