hrvatski

Povijest i kultura Gluhih

Danas je u najrazvijenijim dijelovima Europe i ostatku svijeta trend da se Gluhi tretiraju kao svojevrsna etnička manjina sa svojim jezikom i subkulturom, te im se u zdravstvu poklanja posebna pažnja, a najvažnija pretpostavka za to je znati komunicirati s njima. Zato učenje njihovog jezika pomalo ulazi u edukacijske sustave nekih visokorazvijenih zemalja (Švedska i Finska, na primjer) i vjerojatno nije daleko vrijeme kada će to postati šira praksa u Europi jer je Parlamentarna skupština Vijeća Europe 01. travnja 2003. već donijela Preporuku 1598/2003 "Protection of Sign Languages in the Member States of the Council of Europe", kojom obvezuje zemlje članice da znakovni jezik tretiraju kao sve druge manjinske jezike i u tom smislu započnu s organiziranom edukacijom. U izlaganju se analiziraju povijesni preduvjeti i društvene promjene koje su dovele do suvremenog stava o Gluhima od vremena antičke Grčke, preko srednjeg vijeka do najnovijeg doba, s posebnim naglaskom na greške i zablude u nastojanjima da se Gluhi integriraju u redovite, opće škole, i da im se pomogne kako bi naučili govoriti nacionalnim jezikom. Danas je, naime, sve zastupljenije gledište kako je svijet Gluhih poseban svijet, koji pruža velike mogućnosti, pa ga treba njegovati i razvijati. Među Gluhima sve više raste svijest kako nisu ni hendikepirani ni invalidi već, jednostavno, pripadnici zasebne kulturne i jezične zajednice.

gluhi; povijest; kultura; preporuka Vijeća Europe 1598/2003

nije evidentirano