hrvatski

Pod duginim lukom, Snježana Grković-Janović: Dugin grad, Naklada Bošković, Split, 2006.

Polaženje Učiteljske škole, diplomiranje studija književnosti na tamošnjem Filozofskom fakultetu, te obiteljske prilike profilirali su autoričin senzibilitet za različite aspekte sarajevske socijalne, kulturne, a dijelom i političke scene. Razumije se da se studentska druženja autorice u skupini nazvanoj Urnebes i život Sarajeva ne mogu promatrati odvojeno od njihova korijena u dubljoj povijesti grada i njegove okolice. Tu su, primjerice, legenda o Ali-paši i fenomen egzistiranja i razvitka multikulturnog društva u islamu i kršćanstvu (zakon o zabrani nošenja zara i dr.), potom dotok materijalnih dobara i intelektualne elite u poraću s raznih krajeva svijeta, kazališni i kulturni život grada, omladinske radne akcije i komunistička bespoštedna « pedagogija» , studentski dani, sportski život ( autorica je osobno sudjelovala u nastajanju prvog Sarajevskog akademskog kajak-kluba), rad u dječjoj bolnici « Dr. Simo Milošević» za pacijente oboljele od mikotičnih bolesti. U knjigu su utkane i dvije odulje pripovijetkenapisala je dvije odulje pripovijetke. U prvoj je glavni lik pijanistica Olga, pripadnica sarajevske predratne kulturne elite. Druga pripovijetka govori o sirotinjskoj sredini i bolesnoj djevojčici Hanifi, kasnije ženi i majci. Žensko pismo Snježane Grković-Janović suptilno i slikovito otkriva skrivene porive, izazove kojima je morala odgovoriti žena u vremenu. Iz njena stila iščitavamo angažirani odmak poniranja u ljudsku psihu i traženja suvislih odgovora. Roman koji je istovremeno književna fikcija, priča o nekolicini ljudskih sudbina, ali i romansirana povijest.

sarajevska socijalna; kulturna; politička scena; biografski elementi

nije evidentirano