hrvatski

Doživljaj nesigurnosti posla kod zaposlenih osoba različitih demografskih i radnih karakteristika

Cilj istraživanja bio je opisati koncept nesigurnosti posla i provjeriti doprisnos nekih socio-demografskih i radnih karakteristika na doživljaj nesigurnosti posla. Nesigurnost posla operacionalizirana je kao osjecaj brige oko buducnosti zaposlenja, a za njeno mjerenje korištena je globalna skala od 5 cestica razvijena u istraživanju Sverkea i suradnika (2004). Pouzdanost unutrašnje konzistencije ove skale u našem istraživanju iznosi 0, 91. Faktorskom analizom je ustanovljeno da su odgovori na svih pet pitanja indikatori jedne dimenzije te smo stoga kao mjeru nesigurnosti posla uzeli aritmeticku sredinu odgovora na svih pet pitanja pri cemu veci rezultat ukazuje na veci doživljaj nesigurnosti posla. Istraživanje je provedeno putem Interneta na prigodnom uzorku od 620 ispitanika koji su dobrovoljno pristupali upitniku. Upitnik je bio objavljen na web portalu MojPosao. Dobiveni rezultati pokazuju da su dob i stupanj obrazovanja relevantne socio-demografske varijable, ali objašnjavaju samo 2.2% varijance nesigurnosti posla. Spol i obiteljska odgovornost se nisu pokazale znacajnim prediktorima. Ispitane radne karakteristike (vrsta radnog ugovora, položaj u organizacijskoj hijerarhiji i broj zaposlenih u organizaciji) su se sve pokazale znacajnim prediktorima i zajedno sa socio-demografskim varijablama objašnjavaju 8.1% varijance nesigurnosti posla. Da bismo bolje objasnili koncept nesigurnosti posla potrebno je provesti istraživanje na reprezentativnom uzorku zaposlenih osoba i dodatno istražiti prediktore nesigurnosti posla.

nesigurnost posla; vrsta radnog ugovora; položaj u organizacijskoj hijerarhiji; broj zaposlenih u organizaciji

nije evidentirano