hrvatski

Teodozijeva podjela Rimskog Carstva 395. godine i njen utjecaj na formiranje "zapadnjačke" dimenzije hrvatskog i "istočnjačke" dimenzije srpskog identiteta

Podjeli Rimskog Carstva od strane cara Teodozija 395. na njegov zapadni i istočni dio, za koju se u literaturi gotovo odreda navodi kako je na tlu jugo-istočne Europe išla dolinom rijeke Drine, nerijetko se daje izuzetan značaj pri objašnjavanju nastanka ''zapadnjačkog'' identiteta kod Hrvata, odnosno ''istočnjačkog'' kod Srba. Po tim tumačenjima, prilikom svoje doseobe početkom 7. stoljeća Hrvati su se nastanili zapadno a Srbi istočno od spomenute rijeke što je u bitnome utjecalo na njihovo uklapanje u različite potkulturalne cjeline unutar euro-kršćanske civilizacije. U priloženom radu autor pokušava razjasniti zbog čega Teodozijeva podjela Rimskog Carstva nije mogla imati utjecaja na nastanak ''zapadnjačke'' dimenzije hrvatskog i ''istočnjačke'' dimenzije srpskog identiteta. Nasuprot tome, inicijalne poticaje nastanku tih identiteta dovodi u kontekst 9. stoljeća i tadašnjeg upliva Franačke, Bugarske i Bizanta na Hrvate i Srbe. Tek će pod tim, izvanjskim utjecajima te djelovanjem lokalnih vladalačkih struktura rijeka Drina steći ulogu konkretne, kasno-srednjovjekovne kulturne razdjelnice između europskog Zapada i Istoka.

Rimsko Carstvo; Bizant; Slaveni; Hrvati; Srbi

nije evidentirano