Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Znakovani jezik - augmentativna komunikacija (CROSBI ID 537068)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Pribanić, Ljubica ; Kobašlić, Kristina Znakovani jezik - augmentativna komunikacija // Kvaliteta slovenske logopedije v evropskem prostoru / Tomc Šavora, Petra ; Zorko, Nuša (ur.). Maribor: Društvo logopedov Slovenije, 2007. str. 52-53

Podaci o odgovornosti

Pribanić, Ljubica ; Kobašlić, Kristina

hrvatski

Znakovani jezik - augmentativna komunikacija

Cilj je ove prezentacije prikazati uporabu znakovanog jezika kao jednoga oblika augmentativne komunikacije. Znakovani jezik može se uvesti kao augmentativno komunikacijsko sredstvo s djecom koja ne govore zbog različitih uzroka kao što su: pervazivni poremećaj, govorna apraksija, sniženo intelektualno funkcioniranje i sl. Znakovani jezik podrazumijeva simultanu komunikaciju, što znači istovremeno govorenje i pokazivanje odgovarajućega znaka, najčešće ključnih riječi u izričaju. Znakovi mogu biti arbitrarni - preuzeti iz znakovnog jezika ili nekonvencionalni, dijete ih najčešće samo izmišlja za izražavanje svojih potreba (kućni znakovi). Uspjeh u komunikaciji potiče dijete na dalje pokušaje i trud, na istraživanje riječi i njihovih kombinacija ; utječe na rast samopouzdanja i povezanost roditelja i djeteta ; dijete postaje neovisnije, s adekvatnijim reakcijama u različitim situacijama te pokazuje manje frustracije u komunikaciji. Budući da dijete uči jezik od odraslih govornika, najčešće roditelja, roditeljski izbor znakovanog jezika znači da će roditelj prvi prihvatiti i naučiti znakove potrebne za svakodnevnu komunikaciju. Roditelj u komunikaciji prenosi djetetu govorne poruke potpomognute znakovanjem, da bi ih dijete, nakon nekog vremena počelo rabiti u prenošenju svojih poruka. Nekoj će djeci biti potrebno nekoliko minuta da nauče prvi znak, dok će drugoj biti potrebno i nekoliko mjeseci izloženosti znakovanoj komunikaciji da znakom izraze svoje potrebe i želje. Kada započinjemo program znakovanog jezika najbolje je početi znakovima koji izražavaju potrebe: jesti, piti, još, uporaba toaleta. Na taj će način dijete biti motivirano komunicirati svoje potrebe.

znakovani jezik; augmentativna komunikacija; govorna apraxia

nije evidentirano

engleski

Signed Language – Augmentative Communication

nije evidentirano

signed language; augmentative communication; speech apraxia

nije evidentirano

Podaci o prilogu

52-53.

2007.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Kvaliteta slovenske logopedije v evropskem prostoru

Tomc Šavora, Petra ; Zorko, Nuša

Maribor: Društvo logopedov Slovenije

978-961-91901-1-1

Podaci o skupu

2. kongres logopedov Slovenije, Kvaliteta slovenske logopedije v evropskem prostoru

predavanje

25.10.2007-27.10.2007

Maribor, Slovenija

Povezanost rada

Pedagogija