hrvatski

Rodari, Gianni

Rodari Gianni [Roda:'ri, Đani], talijanski književnik i novinar (Omegna, Lago d'Orta, 23.X. 1920 – Rim, 14.IV.1980). Po zvanju učitelj. Nakon 1944. uređivao je novine Ordine Nuovo i Pioniere, te surađivao u listu L´'Unitá. Proslavio se kao pisac za djecu, najprije zbirkom pjesama Brojalice na nebu i na zemlji (Filastrocche in cielo ed in terra, 1959), potom romanima. Čipolinove pustolovine (Le avventure di Cipollino, 1951 ; hrv. prijevod Čipolino), alegorijska je fantastična proza o borbi malog naroda protiv izrabljivača. Pripovijedanje ima i elemente basne jer su likovi voće i povrće, ali je jasno da se misli na ljude. Vrckavost, maštovitost i jasno izražavanje socijalnih opredjeljenja karakteristike su ove dinamične i pustolovne proze. Socijalno angažiranu priču razvija i u romanu Putovanje Plave strijele (Il viaggio dela Freccia Azzura, 1953), prikazavši pobunu igračaka koje iz trgovine bježe siromašnoj djeci. Telefonske bajke (Favole al telefono, 1961) su vrlo kratke priče koje neki trgovački putnik priča uvečer kćeri preko telefona. Mnoštvo mitoloških i drugih neobičnih likova (ljudi od maslaca, Rastreseni Ivica, Alisa Padalica i dr.) koje Rodari uvodi u svoju prozu otvaraju mogućnosti za duhovito tretiranje raznovrsnih tema iz suvremena života. Često se služi hiperbolom. Slijede Tolike priče za igru (Tante storie per giocare, 1971), te Đelsomino u Zemlji lažljivaca, Torta na nebu (La torta in cielo), Planeta ispunjenih želja 1970. Rodari je znalac u karakterizaciji likova koje ocrtava živim dijalozima, zanimljivim detaljima. Njihove neobične osobine osnova su za uvjerljivo iskazivanje piščeve životne filozofije, etike i stava prema ljudskim problemima. Pripovijedanje mu je prožeto vedrinom i suptilnim humorom.U Hrvatskoj su navedena Rodarijeva djela prevedena u šezdesetim i sedamdesetim godinama, posredstvom renomiranih prevoditelja od kojih su neki i sami književnici: Ratko Zvrko, Pavao Pavličić, Ljerka Car-Matutinović i dr. Objavljena su uglavnom u izdavačkoj kući Mladost, u Biblioteci vjeverica, i to u više ponovljenih izdanja, što pokazuje da su imala zavidnu čitanost. Utjecaj njegove poetike, u najboljem smislu riječi, može se razvidjeti u djelima Grigora Viteza, Dubravke Ugrešić i nekih drugih suvremenih fantastičnih pripovjedača.

talijanski književnik i novinar

nije evidentirano