hrvatski

Ekohistorijski osvrt na planine i morlački svijet

Koristeći se ekohistorijskim teorijskim postavkama, autor problematizira složene međuodnose prostornih i antropogenih strutkura planine i &laquo ; ; morlačkog svijeta&raquo ; ; . Na primjerima tri najvažnijie planine u Dalmaciji (Velebit, Dinara, Biokovo) analizira se interakcija njihovih prirodnih obilježja i morlačkog povijesnog fenomena, tj. složeni odnosi unutar uzročno-posljedičnog lanca: prirodni okoliš – društveni odnosi – gospodarski sustavi – kulturni obrasci. Dinarski planinski prostor definira se kao morlački prostor što je povijesno uvjetovano složenim sociokulturnim procesima ponajviše u prostorima imperijalnog trograničja od 16. do 18. stoljeća. Promblematiziraju se fenomeni kao što su: različita percepcija planine (modeli isključivanja-uključivanja, divergencije-konvergencije), odnos planine i morlačkih socijalnih struktura, planina i katun kao primarni morlački sociotopi, povezanost planine i gospodarskih aktivnosti morlačkih stočara (primjer transhumance), te utjecaj planine na oblikovanje kulturnog prostora Morlaka. Na posljetku, razmatraju se povijesnogeografski aspekti planine Dinare i njene simboličke atribucije.

Morlaci, Vlasi, Dinarsko gorje, ekohistorija, rani novi vijek, Triplex Confinium, Dinara, Velebit, Biokovo

nije evidentirano