hrvatski

Rani neurološki razvoj djeteta

Razvoj neuroloških funkcija u dojenčeta usko je povezan sa sazrijevanjem SŽS koji se još vrlo intenzivno odvija poslije rođenja. Neurološki razvoj djeteta procjenjujemo na temelju na temelju razvoja motorike, senzorike (vida, sluha), ponašanja, mentalnog razvoja i komunikacije. Praćenje dinamike opsega glave daje uvid u postnatalni rast i razvoj mozga. Razvoj motorike je najdinamičnija funkcija koju procjenjujemo od novorođenačke dobi nadalje na temelju spontane motorike, spontanih pokreta "general movements" GM, položajnih reakcija, infantilnih automatizama. U novorođenačkom periodu prevladava obrazac fleksije u spontanoj motorici i položajnim reakcijama, prisutni su svi infantilni automatizmi: orofacijalni, primitivni ekstenzorni refleksi, refleksimasovnih kretnji (Moroov i Galantov), refleksi primitivnog hvatanja šake i stopala. GM imaju karakter "uvijanja" ruku.U ranoj dojenačkoj dobi (1-4, 5 mj.) u spontanoj motorici dominiraju reakcija uspravljanja u potrbušnom položaju te antigravitacijskim položajem ekstremiteta uz "masovne kretnje". Položajne reakcije očituju se održavanjem položaja glave u osovini trupa, te aktivnom fleksijom nogu.GM se mijenjaju u pokrete odnosno "vrpoljenja", segmentalne pokrete koji zahvaćaju ekstremitete, trup i glavu.U tom periodu nestaje većina infantilnih automatizama. Funkcija vida očituje se fiksacijom i praćenjem predmeta, a sluha reakcijom i praćenjem izvora zvuka. U dojenačkom periodu 5-12 mj. javljaju se cilju usmjereni, voljni pokreti motorike gornjih i donjih ekstremiteta, napose sve diferenciranija funkcija hvatanja šake. Reakcija uspravljanja napreduje do vertikalizacije.

Neurološki razvoj djeteta; motorika; senzorika; infantilni automatizmi; reakcije uspravljanja

nije evidentirano