hrvatski

Ekonomski aspekti kalcizacije

Kiselost tala u Hrvatskoj jedan je od najznačajnijih limitirajućih čimbenika za postizanje visokih i stabilnih prinosa te je kalcizacija uobičajena preporuka za povećanje plodnosti tla, što su potvrdili brojni autori na temelju poljskih i laboratorijskih istraživanja. Cilj rada bio je na temelju poljskih pokusa (2001.-2005.) odrediti najveći ekonomski učinak kalcizacije s obzirom na: usjev u ratarskoj proizvodnji (pšenica, kukuruz, suncokret, ječam, soja), veličinu proizvodne površine, sredstvo za kalcizaciju, količinu i učestalost aplikacije sredstva za kalcizaciju, način aplikacije sredstva, plodnost tla (siromašno, srednje opskrbljeno i bogato tlo) te načine upravljanja mehanizacijom (unajmljena, vlastita mehanizacija i kombinacija). Istraživanjem je utvrđeno da je u provedenim pokusima prema preporučenoj količini sredstva za kalcizaciju na srednje plodnom tlu udio troškova kalcizacije u ukupnim troškovima iznosio od 7% do iznad 40%. Primjenom kalcizacije prinos je povećan od 29% (ječam) do 50% (kukuruz). Ekonomskom analizom pokusa kalcizacije utvrđeno je da je uzgoj manje profitabilnih usjeva rezultirao financijskim deficitom (kukuruz zbog nižih poticaja i otkupne cijene), dok je uzgoj profitabilnijih usjeva (suncokret i ječam) rezultirao značajnijim financijskim učinkom kalcizacije. Regresijskim modelom za komparaciju profita i troškova determinirana je različita optimalna doza kalcizacije ovisno o vrsti usjeva, plodnosti tla i visini ostvarenog prinosa.

kalcizacija ; prinos ; dobit ; troškovi ; ekonomska optimizacija

nije evidentirano