hrvatski

Epidemiološke karakteristike virusnog hepatitisa C u splitsko-dalmatinskoj županiji

Retrospektivnom epidemiološkom studijom odredile su se epidemiološke karakteristike inficiranih hepatitis C virusom (HCV) i određen je dominantni način prenošenja kao i rizik stjecanja infekcije u Županiji splitsko-dalmatinskoj i istarskoj. Promatrano je razdoblje od 1999. do 2003. godine. U tom razdoblju u ove dvije županije koje čine 15% stanovništva Hrvatske broj prijavljenih oboljelih bio je 406 ili 45, 77% od svih prijavljenih oboljelih od hepatitisa C u Hrvatskoj. Prosječna godišnja stopa oboljelih u tom razdoblju u Županiji splitsko-dalmatinskoj je 12, 3%ooo, u Županiji istarskoj 11, 6 %ooo, u cijeloj Hrvatskoj 4, 0%ooo, a u dijelu Hrvatske bez navedenih županija 2, 5%ooo. Hepatitis C u Županiji splitsko-dalmatinskoj i istarskoj predstavlja javno-zdravstveni problem jer su stope pobola trostruko više nego prosjek Hrvatske. U obje županije većinu oboljelih (72, 6%) čine muškarci, koji obolijevaju u mlađoj životnoj dobi, nego žene. Životna dob svih inficiranih muškaraca iznosi 31, 2&plusmn ; ; 12 godina (min-maks: 4-83), a svih žena 36, 2&plusmn ; ; 17 godina (min-maks:10-77). Muškarci Županije splitsko-dalmatinske obolijevaju najranije - prosječna životna dob je iznosila 29, 8 &plusmn ; ; 10 godina, a prosječna životna dob inficiranih žena je za 4, 8 godina veća, nego muškaraca (p<0, 001). Najveći dobno specifični pobol u obje županije, kod oba spola je u dobnoj skupini od 20 do 29 godina. Kod muškaraca je pobol u ovoj dobnoj skupini izrazito visok i iznosi 379, 6%ooo u Županiji splitsko-dalmatinskoj i 302, 2%ooo u Županiji istarskoj. Rizik stjecanja infekcije je 1, 7 puta veći u Istarskoj županiji. Najveći broj inficiranih u Splitsko-dalmatinskoj (140 ; 79%) i Istarskoj županiji (93 ; 93%) pripadao je rizičnoj skupini intravenskih korisnika opojnih droga. Za 79 ovisnika s područja Splitsko/dalmatinske županije postoje podaci o genotipu: kod njih ukupno 54 (68, 4%) je dokazan genotip 3a i 1a za koji se prenose intravenskom uporabom opojnih droga. Stopa anti-HCV + davatelja krvi u obje županije viša je nego u Hrvatskoj. U Županiji splitsko-dalmatinskoj, iako je prosječna stopa anti-HCV pozitivnih davatelja krvi viša nego u Hrvatskoj, ipak pokazuje trend pada. U Istri stopa anti-HCV + davatelja krvi pokazuje trend porasta. Postoji poztivna korelacija između stope liječenih ovisnika na 100.000 stanovnika, stope inficiranih i stope anti-HCV+ davatelja krvi. Potvrđena je hipoteza da je dominantni način prenošenja HCV infekcije u Splitsko-dalmatinskoj županiji intravenska primjena opojnih droga. Isti put prenošenja, još je izraženiji u Istarskoj županiji.

hepatitis c; epidemiološke karakteristike; Hrvatska

nije evidentirano