hrvatski

Putovi prenošenja hepatitisa C u nekim županijama Hrvatske – koliku ulogu ima seksualni put prenošenja?

Cilj: Cilj istraživanja je utvrditi razlog visoke prevalencije virusnog hepatitisa C (HCV), njegove epidemiološke osobitosti i putove prenošenja u Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji. Metode: Retrospektivnom epidemiološkom studijom određene su epidemiološke karakteristike inficiranih hepatitis C virusom (HCV) i određen dominantni način prenošenja kao i rizik stjecanja infekcije u Županiji splitsko-dalmatinskoj (SD županiji) i istarskoj. Temeljni podaci su dobiveni iz prijava osoba oboljelih od HCV infekcije upućenih Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu, a koje prebivaju na području Županije splitsko-dalmatinske i Županije istarske. Temeljem navedenih prijava obrađene su sve povijesti bolesti osoba liječenih od HCV infekcije s područja Županije splitsko-dalmatinske i Županije istarske u bolnicama R. Hrvatske u razdoblju 01.01.1999. do 31.12.2003. godine. Rezultati: U tom razdoblju, u ove dvije županije koje čine 15% stanovništva Hrvatske, broj prijavljenih oboljelih bio je 415 ili 46, 78% od svih prijavljenih oboljelih od hepatitisa C u Hrvatskoj. Među onima za koje je poznat (ili nađen podatak) o načinu prenošenja u najvećem su broju intravenozni ovisnici. U Istarskoj županiji od 101 oboljelog s poznatim načinom stjecanja HCV infekcije 93 (92%) su intravenozni ovisnici. U SD županiji od 177 oboljelih s poznatim načinom stjecanja infekcije 140 (79%) su intravenozni ovisnici. Rizik stjecanja infekcije je 1, 7 puta veći u Istarskoj županiji. Kod ovih ispitanika, seksualni put prenošenja, temeljem podataka iz epidemiološke ankete, utvrđen je kod tri (3%) u Istarskoj županiji i kod sedam (4, 0%) u Županiji Splitsko dalmatinskoj U obje županije većinu oboljelih (72, 6%) čine muškarci, koji obolijevaju u mlađoj životnoj dobi nego žene. Životna dob svih inficiranih muškaraca iznosi 31, 2&plusmn ; ; 12 god. (min-maks: 4-83), a svih žena 36, 2&plusmn ; ; 17 god. (min-maks:10-77). Muškarci Županije splitsko-dalmatinske obolijevaju najranije - prosječna životna dob je iznosila 29, 8 &plusmn ; ; 10 godina, a prosječna životna dob inficiranih žena je za 4, 8 godina veća, nego muškaraca (p<0, 001). Najveći dobno specifični pobol u obje županije, kod oba spola je u dobnoj skupini od 20 do 29 godina. Kod muškaraca je pobol u ovoj dobnoj skupini izrazito visok i iznosi 379, 6%ooo u Županiji splitsko-dalmatinskoj i 302, 2%ooo u Županiji istarskoj. Od 314 oboljelih na području SD županije podatak da se radi o intravenoznim ovisnicima dobiven je za 140 oboljelih. Za 79 ovisnika postoje podaci o genotipu. Kod njih 40 (51%) je dokazan genotip 3a, za kojeg se drži da se prenosi intravenoznom uporabom opojnih droga. Genotip 1a, koji se prenosi i intravenoznom uporabom opojnih droga i transfuzijom krvi, nađen je kod 14 ovisnika (18%). Kod dva ovisnika nađen je netipiziran genotip, kod tri ovisnika genotip 4 i kod 20 ovisnika (25%) nađen je genotip 1b. Najveći broj ovisnika ovog uzorka (71/79 ; 89, 9%) je u dobnoj skupini od 20-39. godine života. Potvrđena je hipoteza da je dominantni način prenošenja HCV infekcije u Splitsko-dalmatinskoj županiji intravenozna primjena opojnih droga. Isti put prenošenja još je izraženiji u Istarskoj županiji. Zaključak: Dominantni put prenošenja u obje istraživane županije je intravenozna uporaba opojnih droga. Seksualni put prenošenja zastupljen je s 3% odnosno 4% i u okvirima je rezultata ostalih istraživača koji ovaj put prenošenja navode s učešćem od 0 do 5%.

Hepatitis C; putevi prenošenja; Hrvatska

nije evidentirano