hrvatski

Šume pitomog kestena u Hrvatskoj-fitocenološke, ekološke i gospodarske karakteristike

U čitavom svome europskom arealu pitomi kesten pridolazi uglavnom u plantažama za uzgoj ploda i u sitnim panjačama. Zbog takvog snažnog antropogenog utjecaja, fitocenološka istraživanja na staništima pitomog kestena nisu imala većega smisla. U Hrvatskoj, iako također snažno antropogeno utjecane, šume pitomog kestena nisu gubile svoju strukturu, a često su zadržale i svoj mješovit sastav. Fitocenološka istraživanja u njima provedna su još 1938. godine (Horvat), kada je opisana zajednica Querco-Castanetum croaticum Horvat 1938. Kestenove šume u Hrvatskoj su u posljednjih 70- tak godina zahvatile značajne promjene (sušenje zbog raka kestenove kore, napuštanje intenzivnog gospodarenja), a ovim se radom pokašalo utvrditi kako su se one odrazile na florni sastav. U razdobljima 2002-2004. i 2006- 2007. godina napravljen je značajan broj fitocenoloških snimaka u najvećem dijelu areala kestenovih šuma u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju grupiranje snimaka u dvije glavne grupe (asocijacije), a prisutne su i značajne promjene u flornome sastavu u odnosu na snimke iz 1938. godine. Pregled načina i problematike gospodarenja ovim šumama također se usko dovodi u vezu s flornim sastavom u pojedinim kestenovim sastojinama.

Pitomi keste ; Šume ; Hrvatska

nije evidentirano