hrvatski

Klinička dijagnoza kolorektalnog karcinoma i metode probira

Produženje životnog vijeka i globalno starenje populacije otvara sve veće mogućnosti za razvoj i kliničko ispoljavanje malignih bolesti ; u razvijenim se zemljama očekuje podvostručenje broja karcinoma u slijedećih 30 godina. Slične su tendencije, iako nešto manje izražene, i u zemljama u razvoju. Borba protiv karcinoma važan je čimbenik u nastojanju za produženjem životnog vijeka u dobrom zdravlju. Primarnim preventivnim mjerama pokušava se smanjiti ili posve spriječiti utjecaj čimbenika koji izazivaju nastanak ranih neoplastičnih promjena. Većina ovih čimbenika je vrlo ovisna o socio-ekonomskom stanju populacije, a to ujedno pretstavlja i glavni razlog slabih rezultata i neuspjeha ovih mjera. Sekundarnim preventivnim mjerama pokušava se otkriti neoplastična promjena u vrlo ranom i ograničenom stadiju, u stadiju tzv. premalignih lezija ili ranih karcinoma, kada je liječenje jednostavno, a uspjeh terapije vrlo dobar. Samo se takvom strategijom može smanjiti broj novonastalih karcinoma. Međutim, rano otkrivanje karcinoma u osoba bez ikakvih tegoba moguće je samo slučajnim nalazom, ili otkrivanjem u okviru nacionalnih skrining programa. Nacionalni se programi uglavnom temelje na preporukama nacionalnih stručnih društava, a veličina obuhvaćene populacije direktno ovisi o financijskim i organizacijskim sposobnostima pojedinih zajednica. U najvećem se broju zemalja preporuča za otkrivanje kolorektalnog karcinoma koristiti kombinaciju tri metode: test na skriveno krvarenje u stolici (faecal occult blood test – FOBT), sigmoidoskopiju i kolonoskopiju. U Hrvatskom nacionalnom programu za rano otkrivanje raka debelog crijeva predviđeno je tijekom prve dvije godine slanje anketnog upitnika i FOBT-a svim hrvatskim stanovnicima u dobi između 50 i 75 godina. Svi FOBT-pozitivni ljudi uputiti će se na kolonoskopiju. U onih s FOBT-negativnim nalazom, planira se novo testiranje za 2 godine. Svaki nađeni polip tijekom kolonoskopije mora biti skinut, a te bolesnike iza toga treba uključiti u program aktivnog praćenja s planiranim kolonoskopijama svakih 3 do 5 godina.

Kolorektalni karcinom; klinička slika; metode probira

nije evidentirano