hrvatski

Strategija razvoja informacijskog sustava HŽ

Sažetak prijedloga strateškog plana razvoja informacijskog sustava u HŽ Ř Na prethodna dva sastanka sa SIO razmotrene su i usvojene (?) polazne osnove, koje su prikazane na slikama u Prilogu. Ř Nakon tih sjednica završen je (većim dijelom, nedostaju još neki prilozi) materijal "Strategija razvoja informacijskog sustava HŽ-a" (oko 150 stranica) i dostavljen naručitelju na uvid. Ř Rasprava na sjednici SIO u studenom je pokazala da postoji određena bojazan u pogledu "organizacijskih promjena" u HŽ-u. Zato još jednom ističemo: Na sjednicama i u materijalu govori se o funkcionalnoj podjeli posla i sređivanju poslovnih procesa, a ne o organizacijskom preustroju HŽ-a. Sređeni i logički postavljeni poslovni procesi, sa jasnom odgovornošću pojedinih funkcionalnih jedinica za sve svoje resurse (dakle i informacijske !) preduvjet je za izgradnju novih informacijskih sustava. Ř Nakon temeljite analize poslovne tehnologije u svim djelatnostima sadašnjeg HŽ-a predlaže se planiranje i izgradnja četiri informacijska sustava: q Informacijski sustav za HŽ-Infrastruktura (ISI), q Informacijski sustav za HŽ-Robni promet (ISR), q Informacijski sustav za HŽ-Putnički promet (ISP) i q Informacijski sustav za HŽ-Središnjicu (ISH). Ř Informacijski sustavi ISI, ISR i ISP podržavaju osnovne djelatnosti odgovarajućih funkcionalnih organizacija (tj. djelatnosti koje čine njihov "profitni lanac"). Opisani su u poglavljima 2, 3 i 4. Ovi informacijski sustavi su specifični i ne mogu se nabaviti na tržištu gotovih komercijalnih programa te ih treba razvijati prema zahtjevima koji su prikazani u HIPO-dijagramima. Ř Prateće djelatnosti, koje nisu u "profitnom lancu" HŽI, HŽR i HŽP, moraju biti poslovno i organizacijski izdvojene i imaju vlastiti informacijski sustav, koji podržava njihovo poslovanje. Poslovanje tih djelatnosti slično je poslovanju "običnih" proizvodnih poduzeća i mogli bi se realizirati standardnim programskim paketima (npr. SAP, Baan, Oracle), osobito za željezničke radionice. Ř Prvenstvena svrha informacijskog sustava HŽS je upravljanje imovinom HŽ-a. Opisan je u poglavlju 5. Ř Ne treba miješati informacijski sustav HŽS-a s zajedničkim poslovima obrade podataka, koja se može (ali i ne mora) obavljati u sjedištu HŽ-a. Ř Način informacijskog povezivanja osnovnih i pratećih djelatnosti može se analizirati na primjeru HŽ-Robni promet i prikazan je na slijedećoj slici. Ř Posebnu pažnju posvetili smo nabavnom poslovanju, jer su u zalihama materijala vezana značajna financijska sredstva HŽ-a. Stoga smatramo da: Materijali, rezervni dijelovi, energenti, pribor itd. su osnovni resurs svake od funkcionalnih jedinica (HŽI, HŽR, HŽP, ovisna društva), pa svaka od njih mora imati potpunu odgovornost za naručivanje, skladištenje, izuzimanje i zalihe svojih materijala. Ř Prema tome: q HŽR ima potpunu nadležnost za one materijale, koji su potrebni za teretne vagone, vlakove i lokomotive dok ovi voze. Slično vrijedi i za HŽP. Kada se vagon ili lokomotiva isključuje iz funkcije radi popravka, čišćenja ili održavanja, upućuje se specijaliziranim djelatnostima za te aktivnosti. Zato HŽR i HŽP ne naručuju, niti ne skladište, materijale, rezervne dijelove itd. za te poslove. q Radionice (ovisna društva) naručuju i skladište rezervne dijelove za popravak i održavanje, jer je to dio njihovog osnovnog tehnološkog procesa. q HŽI naručuje i skladišti materijale, strojeve i pribor za izgradnju i održavanje infrastrukture. Ř Zajednička služba nabave nabavlja materijale iz uvoza, novu opremu i one materijale za koje se objedinjavanjem narudžbi mogu postići povoljniji uvjeti isporuke od dobavljača, ali uvijek u ime i za račun neke od funkcionalnih jedinica. Njezin je zadatak komercijalne prirode: nabaviti pod najpovoljnijim uvjetima, a ne voditi nečije skladišno poslovanje. Ř Ovakva podjela poslova daje sasvim drugačiji pogled na problem Y2K. Smatramo i nadalje da se aplikacije skladišnog i materijalnog poslovanja mogu riješiti u vremenu 6-8 mjeseci, tj. za Y2K nisu na kritičnom putu aplikacije, već provedba opisanih promjena u načinu poslovanja s materijalima. Aplikacije skladišnog i materijalnog poslovanja za HŽI, HŽR i HŽP potpuno su drugačije od aplikacija nabave za potporu zajedničkoj službi nabave. Ř Funkcija središnje informatike nije središnja obrada podataka, već: q razvoj specifičnih aplikacija za željeznički promet, prema narudžbi HŽI, HŽR i HŽP q razvoj zajedničkih aplikacija za više korisnika unutar HŽ-a i q stručna potpora Upravi u planiranju i provedbi složenih informatičkih projekata. Ř Nositelji planiranja, nabave i uvođenja informacijskih tehnologija su funkcionalne jedinice. One su i vlasnik svojih informatičkih resursa. Stručnjaci iz središnje informatike su u tom smislu "stručni konzultanti" A. Stanje radova Ţ Proveden prvi krug intervjua, Ţ Napravljena dekompozicija CILJEVA, PROBLEMA i PROCESA, Ţ U tijeku izrada matrice poslovne tehnologije (Procesi / Klase podataka), Ţ Definirane početne organizacijske pretpostavke, za koje treba suglasnost SIO. B. Organizacijske pretpostavke za oblikovanje novog IS HŽ 1. Prometni i poslovni sustav HŽ-a restrukturirati će se skladno smjernicama EU. Stoga će u studiji dalje razmatrati funkcionalno različiti dijelovi sustava HŽ, koji će na kraju razdoblja restrukturiranja (oko 5 godina) biti zasebne pravne osobe. To su: ŕ Pruge sa komunikacijskom infrastrukturom, ŕ Vuča je dio robnog prometa, ali i servis različitim prijevoznicima i ŕ Prijevoznici tereta i putnika (uključivo postojeći sustavi prijevoza tereta i putnika HŽ-a, ali i neovisni prijevoznici). 2. Prometni i poslovni sustav HŽ biti će krovna organizacija (holding) za hrvatska poduzeća koja se bave poslovima željezničkog prometa. C. Konceptualizacija novog IS HŽ (bolje: novih IS-ova za više poduzeća željezničkog prometa) Ţ Novi IS nije samo konceptualna i tehnološka ekstrapolacija dosadašnjeg razvoja - to je problem strategije i organizacije a ne odabira i instalacije HW-a i SW-a ! Ţ Moraju biti uvažena sva dosadašnja pozitivna iskustava i rješenja, Ţ IT će se koristiti za povećanje profitabilnosti željezničkog prijevoza, a ne samo za obradu podataka, Ţ Oblikovati će se više IS-ova za potporu djelatnostima u promijenjenoj organizaciji. To mogu biti slijedeće sustavi (sa podsustavima): ŕ IS infrastrukture (održavanje pruge, troškovi rada pruge, nabava za infrastrukturu, vozni red, prodaja prijevoznih puteva); ŕ IS putničkog prijevoza (marketing, prodaja karata, planiranje i praćenje korištenja putničkih vagona, održavanje putničkih vagona, nabava); ŕ IS teretnog prijevoza (ugovaranje usluga prijevoza, planiranje i praćenje korištenja teretnih vagona po teretima i linijama, održavanje teretnih vagona, nabava); ŕ IS holdinga (upravljanje sustavom ŽP, planiranje razvoja, kadrovi?, financije). Ţ Uz ove specifične podsustave, cjeloviti IS svakog poduzeća čine još i poslovni podsustavi (financije, računovodstvo, osnovna sredstva, kadrovi?, plaće itd). Ţ Značenje željezničkog prometa za državu i društvo preveliko je da bi se razvoj informatike, specifičan za ovu djelatnost, mogao zasnivati na kupovini gotovih programskih paketa. Zato predlažemo daljnji razvoj vlastite informatičke djelatnosti, kao jednog od poduzeća (?) u okviru holdinga, koja će nastati reorganizacijom sadašnje informatike HŽ-a. Radna definicija: Informatika je profitna organizacija unutar holdinga HŽ, specijalizirana za organizaciju i informatizaciju (željezničkog) prometa, koja većim dijelom radi za poznatog naručioca. D. Tranzicija postojeći IS -> novi IS Ţ Organizacijski preustroj mora biti informatički podržan, jer ga je inače teško kvalitetno provesti. Ţ Problem Y2K treba rješavati u okviru tranzicije prema novom IS-u. Zbog toga treba odmah pristupiti izradi "tranzicijskih aplikacija", tj. preradi onih postojećih aplikacija koje daju podloge za reorganizaciju HŽ-a, a ujedno sadržavaju i problem Y2K. To su: ŕ nabavno poslovanje, ŕ financijsko poslovanje, Ţ Nove tranzicijske aplikacije mogu se dovršiti do kraja 1999., a rade se: ŕ kao dio budućeg IS-a, nakon njegovog projekta kao cjeline, ŕ vlastitim snagama, uz pomoć vanjskih ustanova: potrebna potpora Uprave, učešće najboljih funkcijskih specijalista i obrazovanje informatičara za nove metode projektiranja i razvoja IS-a (CASE-alati, konzultanti imaju preporuke !), ŕ u client/server konceptu, sa RDBMS, na novoj sklopovskoj opremi (koja se kupuje nakon što su aplikacije završene !!!). Za sve navedene postavke potrebna je suglasnost SIO! Funkcionalna organizacija djelatnosti željezničkog prometa Pretpostavljena organizacija omogućava: - pravilan utjecaj države i društva na strategiju razvitka ŽP u RH, - dosljedno razdvajanje poslova upravljanja infrastrukturom od rada prijevozničkih organizacija, - konkurenciju drugih fizičkih i pravnih osoba u obavljanju prijevoza roba i putnika, - funkcionalno povezivanje ovisnih društava, a da ona istovremeno djeluju kao samostalni i tržišno usmjereni gospodarski subjekti i - uspostavljanje transparetnih ekonomskih odnosa između svih sudionika u sustavu željezničkog prometa u RH. U svezi s ovom organizacijom željezničkog prijevoza vrijedi: 1. Ovakav funkcionalni ustroj sigurno će se uspostaviti na kraju srednjeročnog razdoblja reorganizacije sadašnjeg HŽ-a. 2. Pretpostavljeni ustroj ne predodređuje pravne oblike u kojima će djelovati sudionici, od značaja za željeznički promet u RH. 3. Ova je organizacija ishodišna točka za SPIS, sve dok Uprava HŽ-a izričito ne formulira neko drugo polazno rješenje. Osnovni koncept novog informacijskog sustava Ţ Sadašnji IS mora se transformirati u skup više povezanih informacijskih sustava funkcionalnih jedinica, slijedom logike restrukturiranja HŽ-a. Ţ IT se koristi za povećanje učinkovitosti osnovnih procesa u ŽP. Poslovni podaci prikupljaju se registracijom događaja u osnovnim procesima. Ţ Svaka je funkcionalna jedinica vlasnik svog IS-a, jer je informacija resurs bez kojeg ona ne može postojati, a kamoli uspješno obavljati svoje zadaće. Ţ Provedba ovog koncepta je pitanje organizacije poslovnih procesa, a ne kupnje informacijske tehnologije.

Informacijski sustav; strateški razvoj; Hrvatke željeznice

nije evidentirano